Banja Luka: Suficit drvoprerađivača u poslovanju s inostranstvom

Privredni subjekti iz oblasti prerade drveta i proizvodnje namještaja iz Republike Srpske su tokom devet mjeseci u spoljnotrgovinskom poslovanju ostvarili suficit od 300 miliona KM, rekao je Srni sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik.
– Do kraja godine suficit može biti viši od 400 miliona KM i bio bih zadovoljan kada bismo uspjeli postići rezultat iz prošle godine u iznosu od 450 miliona KM – rekao je Šinik.
Prema njegovim riječima, kraj godine je i vrijeme kada je intenzivniji plasman proizvoda, gdje se u posljednjem kvartalu ostvaruje nešto veća vrijednost izvoza, pa bi se zato moglo očekivati približavanje prošlogodišnjim rezultatima.
Šinik je naglasio da prerada drveta i proizvodnja namještaja učestvuje sa 16 odsto u ukupnom izvozu Srpske i da je to značajna privredna oblast u kojoj je mala zavisnost od uvoza, a ostvaruje četiri puta veći izvoz.
On je naveo da je fizički obim proizvodnje, nakon decenije rasta, za devet mjeseci ove godine podbacio u odnosu na isti prošlogodišnji period, jer je stopa proizvodnje i prerade drveta manja za pet, a namještaja za 25 odsto, dodavši da je pad doveo i do manjeg izvoza u tim sektorima za više od sedam odsto.
– Više faktora je uticalo na takva kretanja, među kojima su usporavanje privrednog rasta u vodećim zemljama EU koje su naš najznačajniji spoljnotrgovinski partner, a jedna od njih je Njemačka koja uvozi najviše proizvoda od drveta – rekao je Šinik.
On je naveo da su neki od značajnih proizvođača u Srpskoj prestali sa proizvodnjom i ne pojavljuju se u ovoj godini, navodeći kao primjer investitora iz Holandije koji je u Petrovu imao proizvodnju kreveta vrijednu na godišnjem nivou od 35 do 40 miliona KM, a koji ove godine nije u proizvodnom procesu.
– Tražnja za proizvodima prerade drveta i namještaja iz Srpske se i dalje održava na zavidnom nivou i to bi se moglo očekivati i u narednom periodu jer su se naši proizvođači nametnuli svojom poslovnom politikom – istakao je Šinik.
On je naglasio da u svemu ovom treba posmatrati i šumarstvo kao bazni resurs i polaznu osnovu za proizvodnju drveta, te samim tim i namještaja, gdje je zabilježen pad u proivodnji, što je imalo i refleksija na preradu drveta.

Izvor: Privredna komora RS