SPOLjNOTRGOVINSKA POLITIKA

Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 7/98 i 35/04)  definisano je da spoljnotrgovinsku politiku utvrđuju organi Bosne i Hercegovine u saradnji sa nadležnim organima entiteta. Unilateralne mjere i sporazumi u domenu spoljne trgovine sa trećim zemljama su u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. Prema pomenutom zakonu, entiteti su dužni osigurati ispunjavanje obaveza iz Zakona i ne mogu donositi mjere koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva ovog Zakona.

Savjet ministara BiH može zabraniti ili ograničiti uvoz, izvoz ili tranzit određenih roba da bi se spriječilo ugrožavanje okoline, ljudskih života i zdravlja, zaštite nacionalnih bogatstava i zaštite industrijske svojine.

Zakon reguliše osnovne elemente sistema izvoza i uvoza roba i usluga i određuje uslove za obavljanje ekonomskih poslova u inostranstvu i privrednih djelatnosti stranih fizičkih i pravnih lica u Bosni i Herecegovini. Izvoz i uvoz roba i usluga je slobodan, što ne isključuje zabrane ili restrikcije u opravdanim slučajevima definisanim u Zakonu.

Strana pravna i fizička lica u prometu roba i usluga izjednačena su sa domaćim rezidentima. Roba koja se uvozi mora biti u skladu sa standardima, atestima, tehničkim i kvalitativnim normama i podložna je sanitarnoj, veterinarskoj, fitopatološkoj i ekološkoj kontroli propisanoj za određene vrste roba.

CARINSKA POLITIKA

Carinska politika u BiH utvrđena je Zakonom o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08).  Carinska politika je u BiH je u nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (Sektor za carinsku politiku i tarife) i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Zakon o carinskoj politici reguliše osnovne elemente sistema za carinsku zaštitu privrede, prava i obaveze svih subjekata u postupcima carinjenja roba i putnika, carinsko područje, carinsku liniju, carinski granični pojas, carinski nadzor, postupak carinjenja robe i drugih instituta koji regulišu sistem carinske zaštite. Za provođenje ovog Zakona nadležna je Uprava za indirektno oporezivanje.

Carina je, kao vrsta indirektnog poreza, definisana Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 44/03, 52/04, 34/07, 49/09 i 32/13), a njena uplata, kao i uplata ostalih indirektnih poreza regulisana je Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda („Službeni glasnik BiH“, broj 55/04, 34/07 i 49/09).

Oslobađanje od plaćanja carine

Od plaćanja carine oslobađa se:

  1. oprema stavljena u slobodni promet, a koja predstavlja ulog strane osobe osim putničkih motornih vozila, automata za zabavu i igre na sreću;
  2. roba stavljena u slobodni promet za vojne i policijske snage i kazneno – popravne ustanove u entitetima, a koja je u potpunosti finansirana od strane donatora;
  3. roba stavljena u slobodni promet za projekte obnove i rekonstrukcije BiH, ako je projekat usvojen od strane Savjeta ministara BiH i vlada entiteta, ili ako je u potpunosti finansiran od strane donatora ili međunarodnih razvojnih banaka;
  4. proizvodi i roba koji se oslobađaju od uvozne dažbine su:
  • robe sadržane u ličnom prtljagu putnika;
  • lična imovina fizičkih lica koje svoje mjesto boravka premještaju iz strane zemlje u BIH;
  • lična imovina stečena nasljedstvom;
  • predmeti kućanstva za opremanje sekundarnog boravišta;
  • osnovna sredstva i druga oprema uvezena u svrhu prenosa poslova iz treće zemlje u BiH, ili potpunog prekida djelatnosti u trećoj zemlji;
  • proizvodi koje poljoprivrednici iz BiH dobiju na posjedima smještenim u stranoj zemlji;
  • sjemena, đubriva i proizvodi za obradu zemljišta koja se uvoze radi korištenja u pograničnom području;
  • roba uvezena od strane entiteta ili humanitarnih organizacija za besplatnu podjelu žrtvama nesreća na teritoriju BIH;
  • roba za dobrotvorne i humanitarne organizacije;
  • roba namijenjena za potrebe slijepih i hendikepiranih osoba;
  • putnički automobili koje uvoze invalidne osobe;
  • predmeti neznatne vrijednosti koji se povremeno primaju u pismima ili paketima;
  • razni dokumenti, obrasci, planovi, crteži, slajdovi i sl.;
  • roba koja se uvozi u trgovačko-promotivne svrhe;
  • štampani i reklamni materijal;
  • proizvodi koji se konzumiraju ili koriste na trgovačkim sajmovima i sl. manifestacijama;
  • pošiljke (znaci, modeli, dizajni…) koji štite autorska prava ili prava industrijskog vlasništva i komercijalnog patenta;
  • roba koja se uvozi u svrhu pretraga, analiza ili testiranja;
  • počasna odličja, nagrade i darovi;
  • obrazovni i naučni materijali, instrumenti i aparati;
  • laboratorijske životinje, biološke i hemijske materije namijenjene istraživanju;
  • terapeutske supstance i reagensi za određivanje krvnih grupa i tipove tkiva;
  • farmaceutski proizvodi koji se koriste na međunarodnim sportskim manifestacijama;
  • lijekovi za ličnu upotrebu;
  • roba i predmeti domaćinstva i pokloni za vjenčanja osobe koja u tu svrhu premiješta svoje boravište iz inostranstva u BiH;
  • kovčezi sa tijelima, urne i drugi predmeti koji se unose u BiH radi obavljanja sahrana;
  • međunarodne konvencije i ugovori.

Za svaku od naprijed navedenih stavki, Zakonom su precizno utvrđeni uslovi pod kojima roba ne podliježe plaćanju carina.

CARINSKA TARIFA

Zakon o carinskoj tarifi BiH („Službeni glasnik BiH“, broj 58/12) uređuje plaćanje carina i ostalih uvoznih dažbina na robu koja se uvozi, unosi ili prima u carinsko područje BiH. Nomenklatura harmonizovanog sistema carinske tarife je sastavni dio Zakona o carinskoj tarifi i primjenjuje se na cijelom carinskom i ekonomskom prostoru BiH. Robe su razvrstane u 21 odjeljak sa 97 poglavlja, u okviru Odluke o usaglašavanju i utvrđivanju carinske tarife BiH (“Službeni glasnik BiH”, broj  58 /04, 11/05 i 100/09):

  • porijeklo robe (životinjsko, biljno, prirodno, vještačko)
  • vrste materijala (papir, tekstil, metal)
  • privredna djelatnost (poljoprivreda, industrija i dr.)
  • stepen obrade (sirovine, poluproizvodi, gotovi proizvodi)
  • namjena proizvoda (široka potrošnja, repromaterijal, oprema i dr.)

Carinske stope su izražene u procentima i primjenjuju se na vrijednost uvezene robe. Za pojedine poljoprivredno-prehrambene proizvode obračunava se i carina po količinskoj jedinici za odgovarajuću količinu robe.

Za uvoz opreme, uređaja, aparata, vozila i njihovih dijelova, u čijoj proizvodnji se koriste oprema i dijelovi proizvedeni u BiH, Savjet ministara BiH može predložiti nižu carinu od propisane u Carinskoj tarifi BiH, ili može predložiti carinsku stopu – slobodno (nula).

IZVOZ

Postupak izvoza većinom je regulisan članovima 157. i 158. Zakona o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)  i  Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08). Pri izvozu, na osnovu carinske prijave, koristi se službeni obrazac jedinstvene carinske prijave (JCI obrazac), koji je dat u prilogu gore pomenute  Odluke. Sektor za carine Uprave za indirektno oporezivanje BiH izdao je i Uputstvo o popunjavanju carinske prijave podnijete u pisanom obliku i korištenjem tehnike obrade podataka i zbirne prijave koje se mogu naći na web stranici Uprave.

Uz carinsku prijavu potrebno je priložiti i sljedeća dokumenta:

  • Fakturu na osnovu koje je prijavljena carinska vrijednost robe;
  • Deklaraciju vrijednosti sa podacima za utvrđivanje carinske vrijednosti;
  • Dokumenta potrebna za primjenu preferencijalnih tarifnih mjera ili drugih mjera koje odstupaju od važećih propisa, kao npr. dokaz o porijeklu .
  • Sva ostala potrebna dokumenta koja se odnose na datu robu, npr. veterinarski ili fitosanitarni certifikati, dozvole i sl.

Carinsku prijavu je takođe moguće podnijeti i elektronskim putem i to samo za špeditere koji imaju odobren pristup carinskom serveru. Međutim, važeća je ovjerena i potpisana printana verzija prijave na JCI obrascu.

Pored redovnog postupka moguće je, uz prethodno odobrenje, podnijeti carinsku prijavu i pojednostavljenim putem (regulisano članovima 186-196 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici, Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08). To su postupak nepotpune prijave na temelju fakture, uz status odobrenog ili ovlaštenog izvoznika i na osnovu lokalnog carinjenja.

Prijava se podnosi nadležnoj regionalnoj kancelariji UIO prema mjestu registracije izvoznika ili prema mjestu pakovanja ili tovarenja robe, a moguće ju je podnijeti i elektronskim putem što je regulisano članom 129. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08).

Prijavu za izvoz je takođe moguće podnijeti i naknadno (nakon što roba napusti carinsko područje BiH) nadležnoj regionalnoj kancelariji carine prema mjestu registracije izvoznika. Da bi se takva prijava prihvatila izvoznik mora priložiti zadovoljavajuće dokaze o količini i vrsti robe i okolnostima napuštanja BiH.

CARINSKI REŽIMI

Privremeni uvoz regulisan je članovima 133-140 Zakona o carinskoj politici  BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i članovima 350-381 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08).

Privremeni uvoz dozvoljava se za robu koja nije BiH roba, uz potpuno ili djelimično oslobađanje od plaćanja uvoznih dadžbina, a koja je namjenjena za ponovni izvoz i nije pretrpjela promjene, izuzev uobičajenog smanjenja vrijednosti usljed njenog korištenja.

BiH je potpisala ATA Konvenciju koja je ratifikovana i objavljena u „Službenom glasniku BiH“, Međunarodni ugovori, br. 1/10. U BiH privremeni uvoz robe se provodi na osnovu Uputstva o provedbi carinskog postupka po karnetu ATA („Službeni glasnik BiH“, br. 34/11).

Vrste robe za koje se može odobriti privremeni uvoz uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dadžbina po karnetu ATA definisane su Konvencijom, a uključuju npr. robu namijenjenu izlaganju na sajmovima i izložbama, stručnu opremu (muzičku, kompjutersku, sportsku i sl), robu za potrebe nauke i kulture i drugo. Pod ATA karnetom, nije dozvoljeno uvoziti potrošnu i kvarljivu robu, robu namijenjenu preradi, obradi ili popravci, kao ni reklamni materijal koji će biti podijeljen na sajmovima ili izložbama na teritoriji privremenog uvoza.

U BiH karnet ATA izdaje i ovjerava Spoljnotrgovinska  komora BiH. Nosilac karneta može biti samo domaće pravno ili fizičko lice, a može imati svog zastupnika tj. osobu koja putuje sa robom i karnetom. Sve informacije o izdavanju, cjenovniku i potrebne obrasce i dokumentaciju mogu se naći na web stranici Spoljnotrgovinske komore BiH.

UNUTRAŠNjA OBRADA

Postupak unutrašnje obrade je postupak kojim se roba uvozi u carinsko područje u BiH radi obrade, a zatim se ponovo izvozi u obliku kompenzirajućih proizvoda. Carinski postupak unutrašnje obrade regulisan je članovima 111-125 Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i članovima 299-320 i 332-347 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08) uključujući i tamo navedene priloge.  Uprava za indirektno oporezivanje BiH je izdala i Uputstvo o carinskom postupku unutrašnje obrade kojim se dodatno pojašnjavaju procedura i obaveze (“Službeni glasnik BiH”, broj 90/06).

Postupkom unutrašnje obrade mogu se vršiti radnje prerade uključujući sklapanje i montiranje, obradu i popravak robe. Moguće je uvesti sirovine koje će postati dio konačnog kompenzirajućeg proizvoda ili robu koja olakšava proizvodnju (npr. gorivo, oprema, alati). Ovaj postupak se odobrava licu koje u potpunosti ili djelimično vrši postupak obrade ili licu koje organizuje nabavku, prodaju i proizvodnju robe koja se obrađuje.

Postupak unutrašnje obrade može se odobriti po sistemu obustave plaćanja ili po sistemu povrata dadžbina. Zahtjev za odobrenje postupka podnosi se nadležnom regionalnom centru  UIO – odsjek za carine, prema mjestu registracije podnosioca zahtjeva.  Uz zahtjev, potrebno je priložiti: dokaze o registraciji djelatnosti, ugovor (kod Lohn poslova), normativ proizvodnje, kao i druge dokumente koji su navedeni u zahtjevu. Takođe, potrebno je priložiti potvrdu o ekonomskoj opravdanosti koju izdaje Spoljnotrgovinska komora BiH. Rok za donošenje rješenja o zahtjevu je 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva. Odobrenje se izdaje na period od maksimalno tri (3) godine, a u njemu se navodi i rok za ponovni izvoz robe (razduženje robe). Robu nije moguće uvesti na osnovu ovog postupka bez prethodno pribavljenog odobrenja.

SPOLjNA OBRADA

Carinski postupak spoljne obrade je postupak kojim se omogućava privremeni izvoz robe iz BiH u svrhu obavljanja procesa obrade i nakon toga se vrši ponovni uvoz u BiH, uz potpuno ili djelimično oslobađanje plaćanja uvoznih dadžbina.

Postupak spoljne obrade regulisan je članovima 81-87, 120, 141-156 Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i članovima 299-320 i 382-390 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08),  uključujući i relevantne priloge.  Uprava za indirektno oporezivanje BiH je izdala i Uputstvo o carinskom postupku spoljne obrade (“Službeni glasnik BiH”, broj 21/09)  kojim se dodatno definišu procedura i obaveze.

Postupak spoljne obrade odobrava se licima koja organizuju proces obrade, a koja su registrovana u BiH za poslove spoljne trgovine i kada je moguće utvrditi da su kompenzirajući proizvodi nastali obradom privremeno izvezene robe, a sve pod uslovom da taj postupak spoljne obrade ozbiljno ne šteti domaćim proizvođačima sličnih proizvoda. Spoljna obrada se ne dozvoljava za BiH robu čiji izvoz dovodi do vraćanja uvoznih dadžbina ili za robu koja je prije izvoza bila stavljena u slobodan promet uz potpuno oslobađanje od plaćanja uvoznih dadžbina.

Zahtjev za odobrenje carinskog postupka spoljne obrade podnosi se nadležnom regionalnom centru Odsjeka za carine prema mjestu registracije podnosioca zahtjeva na propisanom obrascu sa objašnjenjem datim uz obrazac. Uz zahtjev je potrebno priložiti izvod iz sudskog registra o djelatnosti, ugovor o obradi, normativ proizvodnje i druge dokumente navedene u obrascu. Odobrenje se izdaje u roku od 30 dana od prijema potpunog zahtjeva. Odobrenje sadrži sve elemente koji su važni za odvijanje vanjske obrade, uključujući podatke o nosiocu odobrenja, podatke o robi, roku važenja odobrenja i roku za ponovni uvoz. Odobrenje se izdaje na period od maksimalno tri (3) godine.

Pri izvozu, prijava robe vrši se podnošenjem carinske prijave EX2, na jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI obrazac) i pored odobrenja za spoljnu obradu potrebno je priložiti sva dokumenta kao i za redovan postupak izvoza (fakturu, dokaz o porijeklu, dozvole i sl.).

CARINSKO SKLADIŠTENjE

Postupak carinskog skladištenja kao carinskog postupka s ekonomskim učinkom regulisan je članovima 95-110 Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i članovima 321-331 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08), uključujući i tamo navedene priloge. Dodatno, Uprava za indirektno oporezivanje BiH je izdala i Uputstvo o odobravanju držanja carinskog skladišta i postupku carinskog skladištenja („Službeni glasnik BiH“, broj 25/08, 76/08, 12/09,  ) kojim se dodatno pojašnjavaju obaveze i procedure.

Carinsko skladište je prostor koji je nadležni carinski organ odobrio i koji je pod carinskim nadzorom. To može biti cijela zgrada ili njen dio, ograđeni otvoreni prostor, silos i slični spremnici. Prostori odobreni za carinsko skladištenje moraju biti jasno i vidno obilježeni. U carinskim skladištima može se držati i strana roba kao mjestu privremenog čuvanja robe koja u tom postupku ne podliježe uvoznim dadžbinama, kao i BiH roba namijenjena izvozu. Takođe se, uz odobrenje, može koristiti i za privremeni smještaj robe unesene u carinsko područje BiH dok joj se ne odredi dalji carinski odobreni postupak ili upotreba.

Carinska skladišta mogu biti:

  • „javna“ u koja robu može skladištiti bilo koje lice, ukoliko ga prihvati držalac skladišta
  • „vlastita“ u kojim robu može skladištiti samo držalac skladišta koji nije nužno i vlasnik robe.

Ukoliko je carinsko skladište odobreno i za privremeni smještaj robe u statusu privremenog smještaja, taj dio prostora mora biti fizički odvojen od dijela prostora u kojem je smještena roba u postupku carinskog skladištenja.

Zahtjev za odobrenje za držanje carinskog skladišta podnosi se Sektoru za carine u sjedištu UIO, na obrascu iz priloga 43 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08) popunjenom u skladu sa tamo navedenim objašnjenjima za popunjavanje obrasca. Uz prijavu je potrebno priložiti i dokumente koji se navode u članu 12.2 Uputstva, a koji se odnose na dokaze o registraciji djelatnosti, adekvatnosti prostora, ekonomskoj opravdanosti i dr. uključujući i obrazac iz priloga 1 istog Uputstva. Odobrenje se izdaje u roku od 60 dana od podnošenja zahtjeva.

Držalac carinskog skladišta odgovoran je:

  • da se roba, dok se nalazi u postupku carinskog skladištenja, ne izuzima iz carinskog nadzora,
  • za ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz skladištenja robe obuhvaćene postupkom carinskog skladištenja,
  • za ispunjavanje posebnih uslova određenih u odobrenju za držanje carinskog skladišta.

Zahtjev za odobrenje postupka carinskog skladištenja podnosi se na obrascu iz priloga 43 Odluke. Nema posebnih ograničenja o vrsti robe koja se može držati u postupku carinskog skladištenja. Pri uvođenju robe u carinsko skladište, roba se zavodi u evidenciju, a zavođenje u evidenciju razduživanja te robe vrši se najkasnije prilikom njenog napuštanja carinskog skladišta. Tokom boravka strane robe u postupku carinskog skladištenja, nad njom se mogu vršiti uobičajene prethodno odobrene radnje. Dozvoljene su one radnje čijom se primjenom neće promijeniti tarifni broj robe (navedene u prilogu 48 Odluke). Uz prethodno odobrenje strana roba može se privremeno izmjestiti iz carinskog skladišta, a najduže na period od tri (3) mjeseca.

Razduženje strane robe vrši se kada se toj robi odredi neko drugo carinsko postupanje. Pri razduženju potrebno je podnijeti redovnu carinsku prijavu za odobreno carinsko postupanje sa pratećim dokumentima za taj postupak. Troškovi skladištenja ne ulaze u obračun carinske vrijednosti robe.

POSTUPAK PROVOZA

Postupak provoza odnosi se na robu koja se provozi od jedne carinske kancelarije do druge. Provoz može biti unutrašnji:

  • Od granične kancelarije do unutrašnje kancelarije (kod uvoza) i
  • Od unutrašnje kancelarije do granične kancelarije (kod izvoza), ili

međunarodni:

  • provoz robe koja nije BiH roba kroz carinsko područje BiH, kada ta roba nije namijenjena za uvoz u BiH.

Postupak provoza regulisan je članovima 88-94 Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i članovima 212-287 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08), uključujući i tamo navedene priloge.

Postupak provoza robe provodi se bez odstupanja od drugih carinskih postupaka koji se odnose na datu robu.

Postupak provoza odnosi se na robu koja je natovarena na prevozno sredstvo za prevoz od polazne do odredišne carinske kancelarije. Postupak prestaje nakon prijave robe na carini krajnje destinacije. Tokom postupka provoza roba mora se imati garancija na puni iznos carinskog duga (bilo uvoznog ili izvoznog). Obrasci za garancije dati su u prilozima 27, 28 i 29 Odluke. Tovarne liste se popunjavaju na obrascu iz priloga 31 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici, a na osnovu objašnjenja iz priloga 30 Odluke.

PROVOZ PO TIR KARNET POSTUPKU

Primjena TIR sistema regulisana je članom 88.2 Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)  i članovima 288-294 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08), a u skladu sa međunarodnom TIR Konvencijom. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je izdala Uputstvo o provođenju postupka po karnetu TIR („Službeni glasnik BiH“, broj 02/10) i Uputstvo o postupku odobravanja drumskog vozila i kontejnera za prevoz robe pod carinskim obilježju po sistemu TIR („Službeni glasnik BiH“, broj 03/10).

TIR konvencija primjenjuje se samo na provoz robe koji se vrši bez pretovara u drumskom vozilu ili kontejneru, preko jedne ili više granica između polazne i odredišne kancelarije, a koje se obje nalaze u zemljama potpisnicama Konvencije i pod uslovom da se bar dio puta obavlja drumom. Roba koja se provozi po TIR sistemu unutar carinskog područja BiH smatra se da nije BiH roba.

Za izdavanje TIR karneta i garantovanje operacija pod TIR karnetom, u BiH ovlaštena je Spoljnotrgovinska komora BiH (Udruženje međunarodnih cestovnih prevoznika tereta – TIR odjeljenje). Svi operativni poslovi u vezi izdavanja TIR karneta odvijaju se unutar ovog TIR odjeljenja po proceduri opisanoj u dokumentu „Procedura prijema i isključenja korisnika u/iz TIR sistema“.

TIR konvencija ne isključuje primjenu ograničenja i kontrola propisanih nacionalnim propisima ugovorne strane iz oblasti javne bezbjednosti, zaštite zdravlja, niti naplatu iznosa propisanih tim propisima.

OBRADA POD CARINSKOM KONTROLOM

Postupak obrade pod carinskom kontrolom omogućava da roba bude uvezena u carinsko područje BiH bez plaćanja uvoznih dažbina, da bi prošla postupak obrade kojim se mijenja njen karakter ili stanje, prije njenog stavljanja u slobodan promet.

Postupak obrade pod carinskom kontrolom primjenjuje se u slučajevima: kada obrađeni proizvodi podliježu naplati nižeg iznosa uvoznih dažbina od iznosa koji se primjenjuje na uvoznu robu, ili kada uvozna roba mora proći radnje kojima se osigurava usaglašenost sa tehničkim uslovima propisanim kao uslov pod kojim se dozvoljava njeno stavljanje u slobodan promet.

Postupak obrade pod carinskom kontrolom regulisan je članovima 81-87 i 126-132 Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)  i članovima 299-316, 318,348-349 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08). Uprava za indirektno oporezivanje BiH je donijela Uputstvo o postupku obrade pod carinskom kontrolom („Službeni glasnik BiH“, broj  31/06)

Zahtjev za postupak obrade pod carinskom kontrolom podnosi se nadležnoj regionalnoj carinskoj kancelariji prema mjestu gdje se obrada treba obaviti, na obrascu iz priloga 43 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08), popunjenog u skladu sa objašnjenjima datim uz obrazac. U određenim slučajevima, zahtjev za obradu pod carinskom kontrolom može se podnijeti i pomoću carinske prijave kojom se roba stavlja u postupak obrade pod carinskom kontrolom kada se smatra da su ispunjeni ekonomski uslovi.

Uslovi za odobrenje su sljedeći:

  • da su lica registrovana u BiH i kod Uprave za indirektno oporezivanje,
  • da se uvozna roba može identifikovati u obrađenim proizvodima,
  • da vraćanje obrađenih proizvoda u prvobitno stanje nije ekonomski opravdano,
  • da upotreba postupka ne može da dovede do kršenja propisa o porijeklu i količinskim ograničenjima koja važe za uvezenu robu,
  • da su ispunjeni ekonomski uslovi, koji se smatraju ispunjenim, osim u slučaju kada uvozna roba podliježe antidampingu ili kompenzacijskim dažbinama,
  • da postupak ne ugrožava interese BiH proizvođača slične robe.

Rješenje o zahtjevu izdaje se u roku od 30 dana od dana prijema potpunog zahtjeva, a odobrenje se izdaje na period od maksimalno tri (3) godine. Pored roka važenja odobrenje sadrži i rok za razduživanje, obaveze o evidenciji, podatke o robi na koju se odnosi i dr.

Prijava robe vrši se podnošenjem carinske prijave na jedinstvenoj carinskoj ispravi (JCI obrazac) uz propisane dokumente (faktura, deklaracija vrijednosti, pismeno odobrenje za postupak obrade pod carinskom kontrolom, uvjerenje o porijeklu robe ako prati robu i, eventualno, druga dokumenta potrebna za provođenje postupka).

PRIVREMENI SMJEŠTAJ

U trenutku kada je roba unesena u carinsko područje BiH i pokazana carinskim organima, smatra se da je u privremenom smještaju sve dok joj se ne odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba. Privremeni smještaj robe može se definisati kao smještaj robe pod carinskim nadzorom u prostorije ili prostor  po odobrenju carinskog organa, dok joj se ne odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba.

Privremeni smještaj regulisan je članovima 47-50 Zakona o carinskoj politici BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11) i članovima 96-98 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici (Službeni glasnik BiH br. 63a/04, 60/06 i 57/08). Uprava za indirektno oporezivanje BiH  je izdala  Uputstvo o privremenom smještaju robe koje dodatno pojašnjava obaveze i procedure u vezi sa ovim postupkom.

Na usmeni zahtjev, privremeni smještaj se može obaviti u bilo kojem mjestu, ukoliko to dozvoli carinski organ kojem je predočena roba za koju se traži privremeni smještaj. U tom slučaju ne donosi se posebno odobrenje, već se prihvatanje zbirne prijave smatra i odobrenjem za prostor za privremeni smještaj. U slučajevima kada se određeni prostor stalno koristi za privremeni smještaj robe, on mora biti trajno odobren od strane carinskih organa i naziva se „prostorima za privremeni smještaj“.

Prostori za privremeni smještaj mogu biti zatvorene prostorije, ograđeni, pokriveni ili nepokriveni prostori u koje se smješta roba dok joj se ne odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba. Ukoliko se na istom mjestu nalazi i carinsko skladište, onda prostor za privremeni smještaj mora biti fizički odvojen od dijela prostora carinskog skladišta u kojem se smješta roba u postupku carinskog skladištenja.

Zahtjev za odobravanje prostora za privremeni smještaj podnosi se regionalnom centru Uprave nadležnom prema mjestu na kojem se nalazi prostor. Uz zahtjev u pisanoj formi podnosi se izvod iz registra nadležnog suda, dokaz o posjedovanju prostora u vlasništvu ili iznajmljenog prostora, skica i tehnički opis prostora ovjereni od podnosioca zahtjeva i dokaz o registraciji kod Uprave za indirektno oporezivanje. Rješenje o zahtjevu se donosi u roku od 30 dana nakon prijema potpunog zahtjeva i nakon izvršene provjere prostora.  Odobrenje za držanje prostora za privremeni smještaj može se izdati na neodređeno vrijeme, ali može biti i ograničeno.

Nakon što se roba pokaže carini, može se smjestiti u prostor za privremeni smještaj na osnovu zbirne prijave ili TR prijave za privremeni smještaj robe, u slučajevima u kojima se ona može koristiti kao zbirna prijava. Zbirna prijava se popunjava na JCI obrascu i u skladu sa uputstvom o njegovom popunjavanju. TR prijava za provoz može se koristiti i kao zbirna prijava za privremeni smještaj robe koja je u provozu. Carinski organ koji provodi postupak može odobriti da se kao zbirna prijava za privremeni smještaj robe prihvati samo trgovačka isprava (npr. faktura) ili prevozna isprava, ako ocijeni da te isprave sadrže sve podatke potrebne za identifikaciju robe. Ove isprave moraju biti priložene carinskom organu u trenutku ulaska robe u carinsko područje BiH. Postupak privremenog smještaja odobrava se prijemom podnesene carinske prijave uz naznaku o roku do kojeg je odobren privremeni smještaj, kao i druge eventualne određene uslove za privremeni smještaj. Privremeni smještaj odobrava se na 20 dana (osim kad se roba prevozi morem).

Roba u privremenom smještaju može biti predmet samo onih oblika rukovanja koji obezbjeđuju njenu očuvanost u nepromijenjenom stanju, bez promjena njenog izgleda ili tehničkih karakteristika (npr. sušenje, čišćenje, inventura, uzimanje uzoraka, vaganje robe, stavljanje oznaka i naljepnica, razvrstavanje i sl.)

DOZVOLE

Proizvodi koji podliježu režimu dozvola za izvoz i uvoz navedeni su u Odluci o klasifikaciji roba na režime izvoza i uvoza („Službeni glasnik BiH“ broj, 22/98, 30/02, 20/02, 20/05, 16/08, 54/08 i 4/13).

Ovom odlukom uređuje se klasifikacija roba na sljedeće individualne režime izvoza i uvoza:

  • slobodan izvoz;
  • izvoz na osnovu dozvole;
  • slobodan uvoz;
  • uvoz na osnovu dozvole.

Oznake za robu iz gore navedenih režima su sljedeće:

  • „LB“ – roba se izvozi, odnosno uvozi slobodno;
  • „D“ – roba se izvozi, odnosno uvozi na osnovu dozvole.

Procedure za izdavanje dozvola za pojedine vrste roba razlikuje se na osnovu prirode roba i nadležnog organa.

Dozvole za robu za reprodukciju i zaštitu bilja izdaje Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH.

Dozvole za robu za reprodukciju i zaštitu životinja izdaje Kancelarija za veterinarstvo BiH.

Dozvole za opojne droge, lijekove, krv i njene frakcije i slične farmaceutske proizvode izdaje Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, uz saglasnost i mišljenje nadležnih državnih i/ili entitetskih organa u BiH.

Ukoliko su dati lijekovi, medicinska sredstva ili opojne droge registrovani za slobodan promet u BiH, saglasnost daje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Svi proizvodi koji su prethodno registrovani na nivou entiteta, prihvaćeni su na nivou cijele BiH od stane Agencije. Obrasci za podnošenje zahtjeva za izdavanje saglasnosti za pojedine vrste robe mogu se naći na web stranici Agencije (www.alims.gov.ba). Primjer obrasca za saglasnost za uvoz lijekova. Ukoliko dati proizvod nije registrovan u BiH, saglasnost za uvoz daje nadležno entitetsko Ministarstvo zdravlja.

Nakon pribavljene saglasnosti, potrebno je podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za uvoz Ministarstvu spoljne  trgovine i ekonomskih odnosa BiH koristeći obrazac za zahtjev za korištenje oblika uvoza robe na osnovu dozvole „D“ koji izdaje Ministarstvo. Zahtjev i odgovarajuća  dokumentacija dostavlja se direktno na protokol Ministarstva. Dozvola za registrovane lijekove izdaje se na period od šest (6) mjeseci, dok se dozvola za neregistrovane lijekove izdaje za jednokratnu upotrebu.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH takođe izdaje dozvole za izvoz ili privremeni izvoz umjetnina. Zahtjev se podnosi na obrascu za zahtjev za korištenje oblika uvoza robe na osnovu dozvole „D“ koji izdaje Ministarstvo, uz prethodnu saglasnost nadležnog entitetskog Ministarstva nauke i kulture. Dozvola za privremeni izvoz sadrži i vremenski rok za povratak date robe u BiH.

Za sportsko naoružanje i municiju, kao i vojno naoružanje i opremu, klasifikovano prema režimima izvoza i uvoza na osnovu dozvole „D“, navedene u Popisu ostalih roba,  saglasnost izdaje nadležno ministarstvo entiteta, a dozvolu Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Za ostale robe koje su klasifikovane prema individualnim režimima izvoza ili uvoza na osnovu dozvole „D“, navedene u Spisku ostalih roba (Prilog broj 3.), saglasnost izdaje nadležno ministarstvo entiteta, a dozvolu Ministarstvo trgovine entiteta.

SLOBODNE ZONE

Zakonom o slobodnim zonama („Službeni glasnik RS, broj 65/03) utvrđuju se uslovi za rad i osnivanje slobodne zone ili zone u njenom sastavu, djelatnosti koje se mogu obavljati u zoni, uslovi za obavljanje tih djelatnosti i uslovi za prestanak rada zone.

Zona obuhvata dio teritorije Republike Srpske koji je posebno ograđen i označen, u kome se obavljaju djelatnosti uz posebne uslove utvrđene Zakonom o slobodnim zonama („Službeni glasnik RS, broj 65/03). Zonu mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica.

Preduzeće za upravljanje zonom mogu osnovati osnivači zone i druga domaća i strana pravna i fizička lica.

Korisnik zone je osnivač zone i/ili domaće i strano pravno i fizičko lice koje obavlja djelatnost u zoni. U zoni nije dozvoljeno obavljanje djelatnosti kojima se ugrožavaju životna sredina, zdravlje ljudi, materijalna dobra i bezbjednost zemlje, u skladu sa zakonom.

Zona se može osnovati na području mjesta koje ima vazduhoplovno ili riječno pristanište otvoreno za međunarodni saobraćaj, ili uz magistralni put, odnosno magistralnu željezničku prugu.

Zona se osniva ako je to ekonomski opravdano, ako se iz zone izvoze roba i usluge u inostranstvo i ako su obezbijeđeni prostorni, građevinski, energetski i tehnički uslovi, uslovi u pogledu zaštite životne sredine i drugi uslovi za nesmetan rad zone utvrđeni ovim zakonom.Rollup ImagePage Content

SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANjU I PRIVREMENI SPORAZUM

U sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja, Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i time potvrdila status potencijalnog kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju reguliše političke, ekonomske i trgovinske odnose između BiH i EU. Sporazum obavezuje ugovorne strane da će u prelaznom periodu od šest godina od stupanja na snagu Sporazuma u potpunosti ostvariti pridruživanje BiH Evropskoj uniji. Od BiH se očekuju pravne, institucionalne i privredne reforme u skladu sa odredbama navedenim u Sporazumu.

Dvije glavne obaveze koje BiH preuzima potpisivanjem Sporazuma su uspostavljanje područja slobodne trgovine između BiH i EU i usklađivanje postojećeg zakonodavstva BiH sa zakonodavstvom EU, te njegovo efikasno provođenje.

Područje slobodne trgovine će se uspostaviti ukidanjem svih carina i količinskih ograničenja, sa izuzetkom pojedinih poljoprivrednih i ribljih proizvoda, te drugih mjera s jednakim efektom u međusobnoj trgovini proizvodima porijeklom iz BiH i EU. Domaći izvoznici će imati slobodan pristup tržištu EU pod konkurentnijim uslovima, jer će ukidanjem carina i količinskih ograničenja moći izvoziti u EU više i po nižoj cijeni nego do sada. S druge strane, ukidanje uvoznih carina na proizvode iz EU će povećati konkurenciju na domaćem tržištu, što će negativno uticati na proizvođače koji su do sada poslovali zaštićeni carinama i čija konkurentnost nije na nivou novonastalih uslova na tržištu.

Sporazum, osim glavnog teksta, obuhvata sedam aneksa i sedam protokola, kojima se preciziraju obaveze u pogledu trgovine pojedinim vrstama proizvoda, državne pomoći, kopnenog saobraćaja, poslovnog nastanjivanja i finansijskih usluga, zaštite prava intelektualnog vlasništva, uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima i rješavanja sporova.

Sporazum je potpisan 16. juna 2008. godine, a ratifikovan Odlukom Predsjedništva BiH 6. novembra 2008. godine. Do završetka procesa ratifikacije, Bosna i Hercegovina primjenjuje Privremeni sporazum. Privremeni sporazum, koji je stupo na snagu 1. jula 2008. godine, najvećim dijelom uređuje pitanja trgovine i transporta između EU i Bosne i Hercegovine. Privremenim sporazumom je predviđeno da se u periodu od najviše pet godina, počevši od stupanja na snagu ovog sporazuma, postepeno uspostavi slobodna trgovina industrijskim i poljoprivrednim proizvodima.

Definisane su tri grupe industrijskih proizvoda za koje će liberalizacija biti ostvarena nakon perioda od jedne, tri, odnosno pet godina. Za proizvode koji se ne nalaze na ovim listama carine će biti ukinute danom stupanja na snagu sporazuma. Danom stupanja na snagu Sporazuma, carine na sirovine i repromaterijale se smanjuju na 50 % osnovne carine, dok se na proizvode više faze prerade carine smanjuju na 75%, odnosno 90% osnovne carine. Definisane su takođe i grupe poljoprivrednih proizvoda za koje će liberalizacija biti ostvarena postepeno. Ukinute su carine na žive životinje za uzgoj i priplod i na neke poljoprivredne proizvode kao što su tropsko voće, začini i neke vrste sjemenske robe.

CEFTA

Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini 2006 (CEFTA 2006) je trgovinski sporazum između Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske, Albanije i Moldavije, potpisan u Bukureštu 19. decembra 2006. godine.

Proces liberalizacije tržišta i olakšavanja trgovine započeo je potpisivanjem Memoranduma o liberalizaciji i olakšavanju trgovine 27. juna 2001. godine u Briselu. Sporazum omogućava uspješnu regionalnu saradnju, posebno ekonomsku i trgovinsku, kao i lakše administriranje ugovora, odnosno pojednostavljenje ugovornih odnosa.

U okviru aktivnosti Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, a na osnovu Memoranduma, zaključena su 32 bilateralna ugovora o slobodnoj trgovini. Stupanjem na snagu, CEFTA 2006 je harmonizovala ovu mrežu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, kako bi se poboljšala transparentnost i njena efikasna administracija.

Za razliku od bilateralnih sporazuma, na osnovu kojih se primjenjivala samo bilateralna kumulacija porijekla robe, CEFTA omogućava dijagonalnu kumulaciju, odnosno kumuliranje porijekla robe više zemalja u regionu koja će imati status domaćeg porijekla. Smatra se da proizvod stiče porijeklo one zemlje u kojoj je izvršena obrada ili prerada, bez obzira što sadrži i materijale porijeklom iz neke druge zemlje. Dakle, nije potrebno zadovoljiti uslove dovoljne obrade ili prerade, nego samo da su postupci obrade ili prerade veći od nedovoljnih postupaka obrade ili prerade.

Sporazum, takođe, predviđa mogućnost sticanja porijekla ako su u proizvodnji korišteni materijali porijeklom iz EU, zemalja članica EFTA-e (Island, Lihtenštajn, Švajcarska i Norveška) i Turske. Međutim, ova kumulacija može biti primijenjena samo pod uslovom da:

  • je u primjeni preferencijalni trgovinski sporazum između zemalja CEFTA i zemalja EU, EFTA, Turske;
  • da je proizvod stekao status proizvoda s porijeklom primjenom pravila koja su identična onim utvrđenim Protokolom o definiciji pojma „proizvodi s porijeklom“ i načinima administrativne saradnje;
  • da su obavještenja o ispunjenosti neophodnih uslova objavljena u skladu s njihovim vlastitim procedurama.

Sporazumom su poboljšani mehanizmi za rješavanje sporova, te identifikacije i ukidanja tehničkih barijera u trgovini. Takođe, u Sporazum su uključene i odredbe o pitanjima investicija i moderne trgovinske politike, kao što su pravila konkurencije i državna pomoć, javne nabavke, trgovina uslugama i zaštita intelektualnog vlasništva.

SPORAZUMI REPUBLIKE SRPSKE