Banja Luka: Kako tretirati poljoprivredne kuluture nakon poplava
Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i voodprivrede Republike Srpske izdao je preporuke poljoprivrednim proizvođačima za postupanje sa kulturama i stočnom hranom na poplavljenim područjima.
- Uputstvo proizvođačima za sanaciju poplavljenih usjeva kukuruza
Ako se voda na zasijanim parcelama kratko zadržala, a sjeme nije niklo nakon povlačenja vode na površinama zasijanim kukuruzom potrebno je izvršiti razbijanje pokorice na površini zemljišta kako bi se omogućila aeracija i poboljšalo nicanje biljaka, dalje nastaviti sa uobičajenom agrotehnikom.
Ako je sa parcela bujica odnijela sjetveni sloj zemljišta treba potanjirati parcelu i izvršiti ponovnu sjetvu.
- Uputstvo proizvođačima za sanaciju poplavljenih usjeva strnih žita
Žita (pšenica, tritikale) koja su još u vodi vjerovatno će biti uništena, te je ove površine nakon povlačenja vode potrebno što prije zaorati zajedno sa cjelokupnom masom i planirati postrnu ili čekati jesenju odnosno proljetnu sjetvu.
Ako je došlo do polijeganja usjeva, a usjev je prljav od zemlje, ima raznih nanosa, lišće je uglavnom trulo, stabljika omekšana, ovakav usjev treba što prije zaorati.
Žita gdje se voda manje zadržala i tamo gdje klas nije bio u vodi mogu da do kraja perioda zrenja donesu kakav takav prinos, ovo naročito važi za sorte koje kasnije stasavaju.
- Povrtno bilje
Lisnato povrće kao što je: salata, špinat, blitva, mladi kupus, mladi luk se bez obzira na dužinu plavljenja, pa mada ona bila i kratka i bez vidnih posledica po usjev, ne smije koristiti u ishrani iz zdravstvenih razloga i ti usjevi se trebaju zaorati ili zatanjirati i na tim površinama zasnovati novu proizvodnju. I jagode koje su poplavljene se ne smiju koristiti.
Plodovito, korijenasto i krtolasto povrće kao što su paprika, paradajz, patlidžan, krastavac, lubenica, dinja, krompir, mrkva, peršun i sl. se nalaze u početnoj fazi razvoja i ukoloko su preživjeli poplavu i sada nastavljaju sa razvojem mogu se po prispijeću plodova koristiti i ishrani i prodavati, sa tih biljaka koje su sada u vegetativnom razvoju treba bez čekanja kiše odstraniti prljavštinu (oprati).
- Voće
Kod voćki stablašica ako nije došlo do fizičkih oštećenja ili dugotrajnijeg ležanja vode neće doći do nekih većih problema. Maline i jagode koje su bile u poplavnom talasu mogu biti i fizički oštećene, a takođe mogu imati i odnošenje površinskog sloja zemljišta. Problemi u voćnjacima nastaju zbog povećanja vlažnosti koje dovodi do povećanog napada biljnih bolesti i većeg pritiska štetočina. Treba voditi računa o tome i redovno vršiti preglede i zaštitu zasada.
- Preporuke za postupanje sa stočnom hranom sa poplavljenih područja
Hranu koja je bila u direktnom kontaktu sa vodom iz poplavnog talasa ne stavljati u promet. Ovlažena hraniva je najbolje sušiti na jakom suncu, koje će uništiti većinu štetnih mikroorganizama, mikrobiološku analizu stočne hrane uraditi neposredno prije korištenja, a nakon sušenja i nakon osposobljavanja, jer npr. mikotoksini i druge vrste kvara hrane mogu da se pojave tek nakon nekoliko dana, pa i sedmica.
- Zemljište
Na poplavljenom području identifikovana su tri osnovna oblike degradacije poljoprivrednog odnosno, povrtnog zemljišta i to ispiranja zemljišta, odnosno, odnošenje hraniva te je potrebno po povlačenju vode izvršiti površinsku pripremu i obilnije đubrenje zemljište sa NPK đubrivom, a nakon toga zasnovati novu proizvodnju.
Više informacija na linku.