Poreski obveznik je fizičko ili pravno lice, dio pravnog lica ili drugi subjekat koji je u skladu sa poreskim propisima u Republici Srpskoj obavezan da plati porez.

Poreski obveznik ima pravo i obavezu da:

  • se registruje u Poreskoj upravi i da prijavi organizacionoj jedinici u kojoj je registrovan promjenu adrese ili promjenu oblika organizovanja privrednog društva, te promjenu drugih podataka u vezi sa upisom u registar kod Poreske uprave,
  • dobije besplatne primjerke poreskih obrazaca i prijava,
  • podnosi poreske prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme koje je propisano zakonom,
  • izmiruje svoje obaveze na način i pod uslovima utvrđenim zakonom,
  • od Poreske uprave dobije besplatne informacije o porezima i poreskim propisima kojima se regulišu postupci za plaćanje i uslove plaćanja poreskih obaveza,
  • izabere način vođenja poslovnih knjiga u skladu sa poreskim propisima, u svrhu obračunavanja i plaćanja poreza, te da vodi knjige i evidencije na način utvrđen poreskim propisima, da osigura čuvanje tih knjiga i evidencija, uključujući prateće evidencije u elektronskom obliku i dokumenta na period od pet godina od dana dospijeća poreske obaveze, odnosno poreske prijave na koji se odnose te knjige i evidencije,
  • kao pravno lice ili organizacija sa sjedištem u Republici Srpskoj, odnosno kao strano pravno lice ili organizacija koji ostvaruju prihode u Republici Srpskoj, u roku od pet dana od dana registracije obavijesti Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju bilo kojeg računa u banci u zemlji ili inostranstvu,
  • zastupa vlastite interese u poreskom postupku, lično ili posredstvom svog predstavnika,
  • daje objašnjenja Poreskoj upravi o obračunavanju i plaćanju poreza,
  • bude prisutan tokom svih kontrola u skladu sa zakonom,
  • stavi na uvid ili dostavi Poreskoj upravi svu dokumentaciju potrebnu za vršenje poreske kontrole,
  • ne ometa službenike Poreske uprave u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti.

U postupku registracije privrednog društva, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (nadležni registracioni organ) dostavlja nadležnom registarskom sudu na odlučivanje prijavu sa dostavljenom dokumentacijom u pisanom i elektronskom obliku. Prije dostavljanja prijave Agencija pribavlja od nadležnog poreskog organa JIB za subjekta registracije i pod JIB za organizacioni dio. Nadležni poreski organ isti dan po prijemu prijave, dostavlja JIB ili pod JIB Agenciji ili obavještava Agenciju o razlozima za neizdavanje JIB, odnosno pod JIB.

Obveznici registracije su lica koja su u skladu sa zakonom poreski obveznici, i to: pravna lica, organi uprave, upravne organizacije, ostale organizacije, fizička lica – preduzetnici, fizička lica – stranci bez diplomatskog statusa, strana pravna lica, poslovne jedinice stranih pravnih lica, poslovne jedinice pravnih i drugih lica sa teritorije Federacije BiH ili Brčko Distrikta BiH, poslovna predstavništva, diplomatska predstavništva, međunarodne organizacije i nerezidenti (nerezidenti su pravna lica i druge organizacije čije se sjedište poslovanja ili sjedište njihovog organizacionog dijela ne nalazi na teritoriji BiH).

Poreski obveznici podnose prijavu za registraciju na obrascima:

PR-1 – Prijava za registraciju/evidentiranje pravnog lica ili
PR-2 – Prijava za registraciju/evidentiranje preduzetnika ili
PR-3 – Prijava za registraciju stranca.

Poreski obveznici, uplatioci doprinosa podnose prijavu za registraciju u Jedinstveni sistem u roku od osam dana od dana zasnivanja radnog odnosa, za obveznika doprinosa koji je zasnovao radni odnos kod njega.

Uslovi i sam postupak registracije i identifikacije poreskih obveznika u Poreskoj upravi Republike Srpske detaljnije su objašnjeni u Pravilniku o postupku registracije i identifikacije poreskih obveznika („Službeni glasnik RS“, broj 31/21).

Poreska prijava je izvještaj poreskog obveznika Poreskoj upravi o ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima, dobiti, imovini i drugim činjenicama i aktima bitnim za utvrđivanje poreske obaveze. Poreska prijava podnosi se na propisanom obrascu u roku utvrđenom propisima kojima se uređuje obaveza plaćanja određene vrste poreza organizacionoj jedinici Poreske uprave kod koje je poreski obveznik registrovan. Na sajtu Poreske uprave Republike Srpske dostupan je kalendar sa svim rokovima za plaćanje obaveza i podnošenje poreskih prijava i za pravna lica i za preduzetnike.

Poresku prijavu potpisuje poreski obveznik, njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik, a ako je poresku prijavu ili njen dio pripremilo drugo stručno lice i to lice potpisuje poresku prijavu i unosi svoj identifikacioni broj.

Poreska prijava podnosi se u propisanom roku, neposredno, poštom ili u elektronskom obliku, na način koji je propisan Pravilnikom o postupku i načinu podnošenja poreskih prijava i prijava za registraciju („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 112/20).

U slučaju da se poreska prijava podnosi poštom, dan predaje pošti preporučenom pošiljkom smatra se danom podnošenja poreske prijave Poreskoj upravi.

Poreska uprava može poreskom obvezniku, na njegov pisani zahtjev, podnesen prije isteka roka za podnošenje poreske prijave, odobriti produženje roka za podnošenje iz opravdanih razloga (bolest, odsustvovanje iz zemlje, nesretni slučaj, elementarna nepogoda većih razmjera i slično), dok ti razlozi ne prestanu, a najduže do tri mjeseca od dana isteka zakonskog roka za podnošenje poreske prijave. O zahtjevu za produženje roka za podnošenje poreske prijave odlučuje Poreska uprava u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva.

Elektronske usluge omogućavaju poreskim obveznicima da komunikaciju sa Poreskom upravom vrše upotrebom Interneta https://eusluge.poreskaupravars.org/

Elektronske usluge pravnim licima i preduzetnicima omogućavaju pregled:

  • poreske kartice,
  • pregled računa za prijavljene nepokretnosti,
  • pregled neispravnih poreskih prijava (obrazac MPO 1002),
  • pregled nepotvrđenih poreskih prijava (obrazac MPO 1002),
  • pregled prijavljenih radnika u jedinstvenom sistemu naplate doprinosa.

Osnovi za oslobađanje od plaćanja poreza:

  • jednokratna pomoć po osnovu rođenja djeteta koju poslodavac isplati zaposlenom do visine jedne prosječne mjesečne neto plate u Republici Srpskoj prema posljednjem objavljenom podatku Republičkog zavoda za statistiku,
  • jednokratna pomoć u slučaju smrti zaposlenog ili člana njegove uže porodice, ili teške invalidnosti ili dugotrajne bolesti zaposlenog, do iznosa tri prosječne neto plate u Republici Srpskoj prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku,
  • jednokratna pomoć za sanaciju štete nastale kao posljedica elementarnih nepogoda ili prirodne katastrofe koju poslodavac isplaćuje zaposlenom do iznosa tri prosječne neto plate u Republici Srpskoj prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku,
  • pokloni koje daju poslodavci za djecu zaposlenih, starosti do 15 godina, povodom praznika, koji iznose do 100 KM po djetetu na godišnjem nivou,
  • troškovi pripremanja toplog obroka u vlastitim restoranima kod poslodavca ili toplog obroka isporučenog poslodavcu od lica registrovanog za usluge keteringa, a najviše do 4,5 KM dnevno po zaposlenom,
  • konačna isplata životnog osiguranja, osim iznosa uplaćene premije životnog osiguranja do 1.200 KM godišnje,
  • prihodi od dividende,
  • prihodi od prodaje pokretnih stvari korištenih u lične svrhe.

Zakon o porezu na dohodak, u odnosu na prethodno zakonsko rješenje, ne predviđa pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak za sljedeći dohodak:

  • naknade za priznavanja troškova preseljenja u svrhu promjene mjesta zaposlenja isplaćene do visine po posebnim propisima,
  • plate zaposlenih u slučaju da ih poslodavac zaposli nakon stupanja na snagu ovog zakona, a koji se nalaze na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske najmanje godinu dana neprekidno i ukoliko imaju više od 50 godina života.

Umanjenje poreske osnovice poreza na dohodak – Osnovica poreza na dohodak umanjuje se za:

  • iznos uplaćenog penzijskog doprinosa za dobrovoljno penzijsko osiguranje do 1.200 KM godišnje i
  • iznos uplaćene premije životnog osiguranja kod društva za osiguranje koje posjeduje dozvolu Agencije za osiguranje Republike Srpske do 1.200 KM godišnje.

Umanjenje poreske osnovice za zapošljavanje – Poreski obveznik koji u jednoj kalendarskoj godini zaposli najmanje 30 novih radnika sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske na neodređeno vrijeme ima pravo na umanjenje poreske osnovice za iznos plaćenog poreza na dohodak i doprinosa za te radnike.

Pravo na umanjenje poreske osnovice ostvaruje se na kraju poreskog perioda, u godini u kojoj su radnici zaposleni, a nakon što Poreska uprava utvrdi da se u evidenciji Jedinstvenog sistema registracije, naplate i kontrole doprinosa nalazi 30 radnika više kod tog poreskog obveznika u odnosu na kraj prethodnog poreskog perioda.

Ukoliko poreski obveznik ne zadrži broj radnika po osnovu kojih je ostvario pravo na umanjenje poreske osnovice najmanje tri godine, ne računajući godinu u kojoj su zaposleni, gubi pravo na umanjenje poreske osnovice i dužan je da obračuna i plati porez koji bi bio plaćen da nije koristio pravo na umanjenje poreske osnovice uz pripadajuću kamatu u skladu sa zakonom.

Zakon o porezu na dobit predviđa obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak od ličnih primanja, samostalne djelatnosti, autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine, kapitala, kapitalnih dobitaka, kao i obavezu plaćanja ovog poreza i na dohodak iz stranih izvora, kao i ostali dohodak.

Poreski obveznik poreza na dobit je:

  • pravno lice iz Republike Srpske za dobit ili gubitak koje ostvari iz bilo kog izvora u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, Brčko Distriktu BiH ili u inostranstvu, kao i pravno lice koje svojom poslovnom djelatnošću ostvari gubitak u toj poreskoj godini.
  • poslovna jedinica pravnog lica sa sjedištem u Federaciji BiH ili Brčko Distriktu BiH za dobit ili gubitak koje ostvari na teritoriji Republike Srpske,
  • strano pravno lice koje obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u Republici Srpskoj, za dobit ili gubitak koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja,
  • strano pravno lice koje ostvaruje prihod od nepokretnosti koje se nalaze u Republici Srpskoj, za dobit koja se odnosi na te nepokretnosti,
  • strano pravno lice koje ostvaruje prihod u Republici Srpskoj, oporezuje se porezom po odbitku.

Porez na dobit ne plaćaju sljedeća lica: Centralna banka Bosne i Hercegovine, organi i institucije Republike Srpske i jedinice lokalne samouprave, privredna društva osnovana u skladu sa propisima o zapošljavanju invalida, javne ustanove, ovlašteni regulatorno-nadzorni organi finansijskog sektora, zavodi, vjerske zajednice, političke partije, sindikati, komore, udruženja, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice, savezi, društva, zadužbine, fondacije i druga pravna lica koja su registrovana za obavljanje nedobitne djelatnosti.

Poreska osnovica za poresku godinu je razlika između oporezivih prihoda i rashoda koji se odbijaju za tu poresku godinu. Prilikom utvrđivanja poreske osnovice, dobit poslovne jedinice pravnog lica sa sjedištem u drugom entitetu ili Brčko Distriktu BiH odgovara onoj dobiti koju bi ostvarila poslovna jedinica da je samostalno i nezavisno pravno lice, koja obavlja istu djelatnost pod istim ili sličnim uslovima kao i pravno lice čija je poslovna jedinica.

Oporezivi prihod u cilju izračunavanja poreske osnovice uključuje ukupan prihod iskazan u bilansu uspjeha, u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija. Prihodi koji se ne uključuju u obračun poreske osnovice su: dividenda i udjeli u dobiti u drugom pravnom licu sa sjedištem u Republici Srpskoj, prihod u obliku nominalne ili ugovorene kamate na dužničke hartije od vrijednosti koje emituje Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave u njenom sastavu, kamata na depozite u banci, dobici utvrđeni direktno u kapitalu, prihod od ukidanja rezervisanja, prihodi od usklađivanja vrijedosti imovine, koja u skladu sa ovim zakonom podliježe amortizaciji i prihodi po osnovu usklađivanja vrijednosti zaliha.

Radi izračunavanja poreske osnovice priznaju se rashodi iskazani u bilansu uspjeha u skladu s propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija. Rashodi koji se ne priznaju pri utvrđivanju poreske osnovice su: rashodi koji se ne mogu dokazati vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama; kamate zbog neblagovremeno plaćenih obaveza; novčane kazne, ugovorne kazne i penali; rashodi prinudne naplate javnih prihoda; rashodi koji se odnose na neoporezivi prihod; gubici na zalihama zbog isteka roka trajanja zaliha, kao i rashodi u vezi sa uništenjem tih zaliha; ispravka vrijednosti pojedinačnih potraživanja od lica kojima se istovremeno duguje; pokloni i prilozi dati političkim strankama i organizacijama; porez po odbitku koji je obračunat i plaćen na teret isplatioca; gubici utvrđeni direktno u kapitalu; rashodi od usklađivanja vrijednosti imovine koja u skladu s ovim zakonom podliježe amortizaciji; rashodi koji nisu u vezi s djelatnošću koju poreski obveznik obavlja, osim ako ti rashodi mogu dovesti do ostvarenja prihoda po istom osnovu.

Umanjenje poreske osnovice za ulaganje u proizvodnju i zapošljavanje – Obveznik koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ulaganje u opremu, postrojenja i nepokretnosti za obavljanje registrovane proizvodne djelatnosti ima pravo na umanjenje poreske osnovice za vrijednost izvršenog ulaganja.

Umanjenje poreske osnovice vrši se u poreskom periodu u kojem su oprema, postrojenja ili nepokretnosti stavljeni u upotrebu. Obveznik ne može ostvariti pravo na umanjenje poreske osnovice za opremu, postrojenja ili nepokretnosti koje je stekao poklonom. U slučaju da su oprema, postrojenja ili nepokretnosti nabavljeni finansijskim lizingom, poreska osnovica se umanjuje za vrijednost otplaćene glavnice lizinga u tom poreskom periodu.

Ukoliko poreski obveznik otuđi ili da na korištenje opremu, postrojenje ili nepokretnost prije isteka perioda od tri godine od trenutka njihovog stavljanja u upotrebu, gubi pravo na umanjenje poreske osnovice i dužan je da obračuna i plati porez koji bi bio plaćen da nije koristio pravo na umanjenje poreske osnovice uz pripadajuću kamatu u skladu sa zakonom.

Poreski obveznik koji u jednoj kalendarskoj godini zaposli najmanje 30 novih radnika sa evidencije Zavoda za zapošljavanje RS na neodređeno vrijeme ima pravo na umanjenje poreske osnovice za iznos plaćenog poreza na dohodak i doprinosa za te radnike.

Pravo na umanjenje poreske osnovice ostvaruje se na kraju poreskog perioda, u godini u kojoj su radnici zaposleni, a nakon što Poreska uprava utvrdi da se u evidenciji Jedinstvenog sistema registracije, naplate i kontrole doprinosa nalazi 30 radnika više kod tog poreskog obveznika u odnosu na kraj prethodnog poreskog perioda.

Ukoliko poreski obveznik ne zadrži broj radnika po osnovu kojih je ostvario pravo na umanjenje poreske osnovice najmanje tri godine, ne računajući godinu u kojoj su zaposleni, gubi pravo na umanjenje poreske osnovice i dužan je da obračuna i plati porez koji bi bio plaćen da nije koristio pravo na umanjenje poreske osnovice uz pripadajuću kamatu u skladu sa zakonom.

Porez na dobit se plaća po stopi od 10% na poresku osnovicu za tu poresku godinu. Poreska godina za pravna lica je kalendarska godina.

Poreska prijava za poresku godinu podnosi se Poreskoj upravi najkasnije u roku od 90 dana nakon završetka poreske godine, a u slučaju kalendarske poreske godine, najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

Porez na dobit plaća se akontativno, mjesečno, do desetog u mjesecu za prethodni mjesec, a na osnovu podataka iz godišnje poreske prijave za prethodnu poresku godinu.

Cilj svake poslovne djelatnosti je ostvarivanje dobiti. Ono što je za privredna društva porez na dobit, to je za preduzetnike porez na prihod od samostalne djelatnosti. Pošto se prihodi od samostalne delatnosti smatraju prihodima fizičkih lica, ova materija je obrađena Zakonom o porezu na dohodak.

Porez na dohodak fizičkih lica obračunava se i plaća na dohodak od:

  1. ličnih primanja,
  2. samostalne djelatnosti,
  3. autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine,
  4. kapitala,
  5. kapitalnih dobitaka,
  6. iz stranih izvora i
  7. ostalog dohotka.

Poslovni subjekti koji se registruju kao preduzetnici a ne ispunjavaju uslove da dobiju status malog preduzetnika, odnosno ne žele da se registruju kao mali preduzetnici a ispunjavaju tražene uslove, imaju obavezu da plaćaju porez na dohodak u iznosu od 10% a na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti. Ukoliko preduzetnik ne ostvari dohodak (pozitivno poslovanje, pozitivna razlika između prihoda i rashoda), ne plaća porez jer nije ostvaren dohodak.

Prihodom od samostalne djelatnosti smatraju se svi prihodi stečeni iz bilo kojeg izvora primljeni u gotovom novcu, stvarima i uslugama ostvareni samostalnim ili zajedničkim obavljanjem djelatnosti.

U prihod od samostalne djelatnosti uključuju se prihodi iz:

  1. preduzetničke djelatnosti,
  2. poljoprivrede, šumarstva i ribolova i
  3. samostalnih zanimanja (advokati, notari, inženjeri, arhitekti, poreski savjetnici, stečajni upravnici, tumači, prevodioci, novinari, umjetnici, sportisti i druga slična zanimanja)

Poreska osnovica za obračun poreza na dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku između prihoda i rashoda nastalih obavljanjem samostalne djelatnosti u poreskom periodu. Poreska osnovica se utvrđuje primjenom principa prostog knjigovodstva (princip blagajne). Princip prostog knjigovodstva znači da se prihodom smatra stvarno primljen prihod od strane obveznika u trenutku prijema, ili prihod koji mu je stavljen na raspolaganje, ili je primljen u korist obveznika, a rashodi se evidentiraju kada su plaćeni.

Porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se:

  1. na dohodak od samostalne djelatnosti ili
  2. na ukupan prihod ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti malog obima.

Rashodi koji se mogu odbiti od prihoda su plaćeni troškovi u toku jednog poreskog perioda koji su povezani sa obavljanjem te samostalne djelatnosti kao što su troškovi toplog obroka, nadoknada putnih troškova, dnevnice (troškovi ishrane na službenom putu), naknade troškova prevoza na posao i sa posla (ako su na njih plaćeni pripadajući porez i doprinosi u skladu sa zakonom); oglašavanje i reklamiranje u visini stvarnih rashoda (najviše do 5% od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini); sponzorstvo i donacije u visini do 2% prihoda od ukupnog prihoda u toj poreskoj godini; manjak zaliha koji se može pravdati višom silom najviše do iznosa koji je evidentiran u poslovnim knjigama poreskog obveznika (manjak se utvrđuje popisom komisije nadležnog organa o čemu se sačinjava zapisnik i popisna lista) i amortizacija osnovnih sredstava.

Rashodi koji se ne priznaju:

  1. plaćeni porezi na dohodak od samostalne djelatnosti u Republici Srpskoj,
  2. kamate i kazne koje su plaćene zbog kršenja zakona i drugih propisa,
  3. rashodi koji su evidentirani u poslovnim knjigama, a za koje ne postoji vjerodostojna dokumentacija,
  4. premije životnog osiguranja koje plaća poslodavac za svog zaposlenog, izuzev premija koje su uključene u platu zaposlenog,
  5. rashodi koji su nastali u vezi sa poslovanjem povezanih lica, u iznosu koji prelazi tržišnu vrijednost dobara ili usluga na tržištu,
  6. gubitak od prodaje ili prenosa bilo koje imovine između povezanih lica i donacije političkim strankama.

Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u iznosu obračunatom na nabavnu vrijednost po linearnom metodu primjenom godišnjih amortizacionih stopa.

Stalnim sredstvima se smatraju nematerijalna sredstva i materijalna sredstva čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci.

Amortizaciji ne podliježu zemljišta, šume i slična obnovljiva prirodna bogatstva, investiciona imovina, spomenici kulture i umjetnička djela.

Materijalna i nematerijalna dobra koja su nabavljena ili proizvedena za manje od 1.000 KM, a koja se koriste u svrhu obavljanja djelatnosti poreskog obveznika u Republici Srpskoj mogu se odbiti u cjelokupnom iznosu u poreskom periodu u kojem je dobro nabavljeno ili proizvedeno.

Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu. Ne priznaju se rashodi amortizacije sredstva sa kojima se ne obavlja djelatnost poreskog obveznika.

Ne priznaje se kao poreski rashod amortizacija obračunata na otpisanu osnovicu sredstva.

Amortizacija je poreski priznat rashod samo za sredstva koja su u vlasništvu poreskog obveznika, s tim da se za sredstva nabavljena finansijskim lizingom zakupac tretira kao vlasnik iznajmljenog sredstva i po tom osnovu ima pravo na priznavanje amortizacije na iznajmljeno sredstvo.

Ukoliko zakupac poboljša iznajmljenu imovinu, zakupcu je dozvoljen odbitak za amortizaciju u iznosu amortizacije obračunate za vrijednost poboljšanja, a u slučaju da zakup istekne prije isteka vijeka amortizacije i ne dođe do produženja zakupa, tada zakupac ima pravo na odbitak do onog iznosa koji nije amortizovan u trenutku raskida zakupa.

Neotpisana vrijednost stalnih sredstava uništenih usljed elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa (poplava, požar, potres i drugo) proglašenih na osnovu akta nadležnog organa, s kojima se ne može obavljati djelatnost, priznaje se kao rashod.

Sredstva uništena usljed elementarnih nepogoda ili prirodnih katastrofa, popisom utvrđuje popisna komisija nadležnog organa, a o izvršenom popisu obavezno se sačinjava zapisnik i popisna lista.

Za obračun amortizacije po linearnom metodu iz stava 1. ovog člana primjenjuju se stope koje se primjenjuju prilikom obračuna osnovice poreza na dobit.

Porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća se po stopi od 10% i to prema mjestu registrovanja djelatnosti, a ukoliko se djelatnost obavlja u više mjesta jedno od tih mjesta obveznik je dužan da odredi kao poslovno sjedište u svrhu izvršavanja poreskih obaveza. Poreski obveznik koji ostvaruje dohodak na osnovu obavljanja samostalne djelatnosti na koji plaća porez, dužan je da podnese Poreskoj upravi godišnju poresku prijavu za porez na dohodak (Obrazac 1004) do 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu kojom usklađuje porezne uplate uplaćene akontativno na mjesečnom nivou u toku prethodne godine (Obrazac 1008).

Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave – Preduzetnici su dužni da vode poslovne knjige i da u njima iskazuju poslovne promjene na način određen Zakonom o porezu na dohodak građana. Preduzetnici vode poslovne knjige po sistemu prostog knjigovodstva, u skladu sa pomenutim zakonom ili po sistemu dvojnog knjigovodstva u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo i revizija. Preduzetnici koji porez plaćaju na paušalno utvrđen prihod, dužni su da vode samo poslovnu knjigu o ostvarenom prometu. Preduzetnici koji vode poslovne knjige po sistemu prostog ili dvojnog knjigovodstva sastavljaju godišnji poreski bilans.

Mali preduzetnik je fizičko lice koje ispunjava svaki od sljedećih uslova tokom cijele poreske godine:

  1. da to fizičko lice obavlja samostalnu djelatnost, izuzev samostalnih zanimanja kao što su advokati, notari, inženjeri, arhitekti, poreski savjetnici, stečajni upravnici, tumači, prevodioci, novinari, umjetnici, sportisti i druga slična zanimanja,
  2. da mali preduzetnik ne zapošljava više od tri radnika,
  3. da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika po osnovu obavljanja te djelatnosti ne prelazi iznos od 50.000 KM i
  4. da to fizičko lice ne ostvaruje prihod zajedničkim obavljanjem samostalne djelatnosti.

Mali preduzetnik svake godine podnosi Poreskoj upravi zahtjev za status malog preduzetnika – Obrazac 1011, i to do 31.01. godine na koju će se zahtjev odnositi. Rok za podnošenje zahtjeva za status malog preduzetnika je 31.01. tekuće godine, odnosno 30 dana od početka obavljanja djelatnosti, odnosno od dana upisa u odgovarajući registar.

Ukoliko fizičko lice po prvi put u toku kalendarske godine počinje sa obavljanjem samostalne djelatnosti i izabere da se u toj godini oporezuje kao mali preduzetnik, to fizičko lice je dužno da u roku od 30 dana od dana početka obavljanja djelatnosti dostavi zahtjev Poreskoj upravi.

Ukoliko mali preduzetnik ne ispunjava uslove za malog preduzetnika tokom bilo kog dijela kalendarske godine ili odustane od izbora da bude oporezovan kao mali preduzetnik, u tom slučaju se status malog preduzetnika opoziva, s tim da ne može ponovo tražiti status malog preduzetnika u periodu od tri godine od godine opoziva.

Godišnji porez malog preduzetnika obračunava se po stopi od 2% na ukupno ostvareni prihod malog preduzetnika i ne može biti manji od 600 KM. Mali preduzetnik plaća porez na ostvareni prihod bez obzira da li je ostvario pozitivan bilans poslovanja, odnosno dohodak, odnosno bez obzira da li je rashod veći ili manji od prihoda.

Porez se plaća putem Obrasca 1007 na ukupan mjesečni prihod do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec, a uplaćuje se na račun javnih prihoda Republike Srpske na šifru vrste prihoda 713111.

U svrhu obračuna i plaćanja poreza na dohodak, mali preduzetnik ima obavezu vođenja Knjige prihoda, odnosno Knjige prometa za male preduzetnike.

Kapitalni dobitak predstavlja pozitivnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njene nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom sa ili bez naknade:

  1. stvarnih prava na nepokretnostima,
  2. prava korišćenja i prava gradnje na građevinskom zemljištu,
  3. autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava i
  4. investicione imovine, izuzev obveznica emitovanih za izmirenje ratne štete prilikom prvog prometa.

Kapitalni gubitak predstavlja negativnu razliku između prodajne cijene prava i imovine i njene nabavne vrijednosti, koji obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom.

Kapitalni dobici ili gubici iz prometa ili drugog oblika transfera investicione imovine poreskog obveznika, nastali u toku poreske godine, mogu se prebijati, a neto dobitak dodaje se na poresku osnovicu iz poslovne djelatnosti poreskog obveznika ukoliko nisu uključeni u prihode.

Gubitak iz prometa ili drugog oblika transfera investicione imovine ne može se odbiti od poreske osnovice poreskog obveznika iz poslovne djelatnosti u toj poreskoj godini.

Kapitalni gubitak od prodaje ili drugog oblika transfera investicione imovine, može se samo pokrivati na teret kapitalne dobiti od prodaje ili drugog oblika transfera investicione imovine.

Kapitalni gubitak ostvaren prodajom jednog prava i imovine može se prebiti kapitalnim dobitkom ostvarenim prodajom drugog prava i imovine u istoj godini, a neto kapitalni gubitak oduzima se od prihoda kod utvrđivanja poreske osnovice poreskog obveznika.

Porez na dodatu vrijednost je sveobuhvatan porez na potrošnju, a procjenjuje se na temelju dodate vrijednosti na robu i usluge. To je indirektni porez koji se primjenjuje na sve poslovne aktivnosti uključujući proizvodnju i distribuciju roba i pružanje usluga.

Predmet oporezivanja porezom na dodatu vrijednost (PDV) je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Hercegovine uz naknadu, vlastita potrošnja, unos dobara u carinsko područje BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uslove poreskim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i drugim primaocima.

Lica koja podliježu plaćanju PDV-a su:

  1. obveznici koji vrše promet dobrima ili uslugama na koje se obračunava PDV (svaki poslovni subjekt koji ima evidentiran godišnji promet veći od 50.000,00 KM mora biti registrovan u sistemu PDV);
  2. poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u BiH nema sjedište, ni stalnu poslovnu jedinicu, a koji obavlja promet dobara i usluga u BiH;
  3. primalac usluga nabavljenih prilikom unapređivanja poslovanja, ako pružalac usluga koji nema sjedište u BiH ne odredi poreskog zastupnika;
  4. svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji služi iskaže PDV, a koje nije dužno obračunati i uplatiti PDV;
  5. u slučaju uvoza: primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima i
  6. primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine.

Mjesto prometa dobara – PDV se obračunava, naplaćuje i plaća na mjestu prometa dobrima i uslugama, a BiH se smatra jednim mjestom za vršenje prometa.

Za mjesto prometa dobrima smatra se da je u BiH, ako je to mjesto:

  1. gdje se dobra nalaze u trenutku slanja ili prevoza do primaoca ili, po njegovom nalogu do trećeg lica, ako dobra šalje ili prevozi isporučilac, primalac ili treće lice, po njegovom nalogu;
  2. ugradnje ili montaže dobara, ako se ona ugrađuju ili montiraju od strane isporučioca, primaoca ili, po njegovom nalogu od strane trećeg lica;
  3. gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke, ako se dobra isporučuju bez otpreme, odnosno prevoza;
  4. gdje dobra ulaze u carinsko područje BiH.

Mjesto prometa usluga – Za promet usluga smatra se da je izvršen u BiH ako obveznik:

  1. ima stalno sjedište u BiH iz kojeg se pružaju usluge, ili
  2. u nedostatku takvog mjesta, ima stalnu adresu ili uobičajeno mjesto stanovanja u BiH.

Mjesto gdje se vrši promet usluga se nalazi u BiH, ukoliko se radi o mjestu gdje:

  1. se nalazi nepokretna imovina, ako se radi o pružanju usluge koja je neposredno povezana s tom nepokretnom imovinom, uključujući djelatnost posredovanja i procjene vrijednosti u vezi s tom nepokretnom imovinom, kao i projektovanje, pripremu i izvođenje građevinskih radova i nadzor nad njima;
  2. se obavlja prevoz, a ako se prevoz obavlja i u BiH i u inostranstvu odredbe ovog zakona primjenjuju se samo na onaj dio prevoza izvršen u BiH;
  3. je usluga stvarno izvršena, ako se radi o:
    – sporednim uslugama u oblasti transporta, kao što su utovar, istovar, pretovar i slične usluge;
    – uslugama iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja i nauke, sporta, zabavno-estradnim i sličnim uslugama, uključujući usluge organizovanja manifestacija, kao i s njima povezane usluge;
    – uslugama procjene vrijednosti pokretne imovine;
    – uslugama izvršenim na pokretnoj imovini.
  4. primalac usluge obavlja djelatnost, ima stalno sjedište, ispostavu, stalnu adresu ili uobičajeno prebivalište, ako se radi o uslugama:
    – prenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;
    – reklamiranja;
    – savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade podataka i davanja podataka;
    – preuzimanja obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke djelatnosti ili korištenja nekog prava;
    – bankarskim, finansijskim uslugama i uslugama u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim iznajmljivanja sefova;
    – stavljanja osoblja na raspolaganje;
    – pružanja telekomunikacionih usluga, što znači prenos, emitovanje ili prijem znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, optičkih ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i pravo na korištenje takvog prenosa, emitovanja ili prijema;
    – iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prevoznih sredstava;
    – posredovanja prilikom pružanja usluga.
  5. Ako usluge iz tačke 4. ovog člana pruža obveznik koji ima sjedište ili prebivalište u BiH za primaoca usluga koji nema svoje sjedište ili prebivalište u BiH, mjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje primalac usluge ima sjedište svoje firme ili prebivalište.

Kod isporuke dobara, mjestom isporuke smatra se BiH, ako se dobro nalazilo u BiH u trenutku isporuke. Ako je dobro otpremljeno, tada se BiH smatra mjestom isporuke ako se dobro nalazilo u BiH na početku otpreme.

Ako se radi o dobrima koja se montiraju, instaliraju ili izgrađuju, BiH se smatra mjestom isporuke ako je to mjesto gdje dobro postavlja isporučilac ili neko u njegovo ime.

Poreska osnovica

Poreska osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u novcu, stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena dobra ili pružene usluge, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom tih dobara ili usluga, u koju nije uključen PDV, ako ovim zakonom nije drukčije propisano. U osnovicu se uračunavaju i:

  1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;
  2. svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara i usluga (provizije, troškovi pakiranja, prevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi koje isporučilac obračunava kupcu);
  3. bilo koji iznosi koji se obračunavaju na povratnu ambalažu;
  4. bilo koji troškovi priključivanja, naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se obračunavaju kupcu od strane isporučioca dobara ili davaoca usluga, kao uslov da se izvrši promet dobara i usluga.

Ako naknada ili dio naknade nije plaćen u novcu, već u obliku prometa dobara i usluga, osnovicom se smatra tržišna vrijednost tih dobara i usluga u momentu njihove isporuke, u koju nije uključen PDV.

Pri razmjeni dobara i usluga, osnovicom se smatra vrijednost dobara ili usluga koje su predmet razmjene.

Osnovicu kod prometa dobara i usluga koje izvrši poreski obveznik koji nema uspostavljeno poslovanje u BiH, čini naknada koju je primalac dobara ili usluga platio ili će platiti isporučiocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koje izvrši promet dobara ili pruži usluge, uključujući i subvencije koje su direktno povezane sa cijenom takvog prometa.

U slučaju prometa dobara iz člana 5. i 6. ovog zakona, osnovicom se smatra nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu prometa, bez PDV-a.

Osnovica za promet usluga iz člana 9. ovog zakona je iznos naknade za izvršene usluge.

Ako je naknada za promet dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako je promet izvršen bez naknade, osnovica je tržišna vrijednost dobara, odnosno usluga u momentu njihovog prometa, bez PDV-a.

Ako je naknada za promet dobara ili usluga viša od iznosa na koji je poreski obveznik imao pravo, osnovicu čini iznos primljene naknade, u koju nije uključen PDV.

U poresku osnovicu se ne uključuju:

  1. popusti i druga umanjenja cijene, koji se primaocu dobara ili usluga daju na fakturi najkasnije u momentu izvršenja prometa dobara ili usluga;
  2. iznosi koje obveznik primi od kupca kao naknadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog, a koji su u njegovim knjigama knjiženi kao troškovi;
  3. iznosi kamata koje je prodavac, odnosno davalac usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao, ako se iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate.

Ako se osnovica naknadno izmijeni, zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije nakon primljenih dobara ili pruženih usluga, ili ako se iznos naknade ne može naplatiti nakon iscrpljivanja svih zakonskih sredstava, obveznik koji je izvršio promet dobara ili usluga može izvršiti ispravku iznosa PDV-a.

Obveznik koji je izvršio promet dobara i usluga može ispraviti iznos PDV-a samo ako obveznik kome je izvršen promet dobara i usluga izmijeni odbitak ulaznog PDV-a i pod uslovom da o tome pismeno obavijesti isporučioca dobara i usluga.

Ako se mijenja PDV obračunat i naplaćen na uvoz dobara, koji poreski obveznik uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza, odbitak ulaznog poreza može se ispraviti za razliku koja se javlja na osnovu carinskih dokumenata ili odluke UIO.

Ako je PDV za uvoz dobara, koji je odbijen kao ulazni porez, povećan, smanjen ili je obveznik oslobođen obaveze plaćanja, obveznik je dužan, na osnovu carinskog dokumenta ili rješenja UIO, ispraviti odbitak ulaznog poreza u skladu s tom izmjenom.

Ako se ambalaža na koju je PDV obračunat i plaćen vrati, vrši se ispravka osnovice u periodu u kojem je ambalaža vraćena.

Poreska osnovica kod uvoza dobara u BiH je vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima u koju su uračunati:

  1. akciza, carina i druge uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a;
  2. svi zavisni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u BiH

Poreska stopa – Standardna stopa PDV-a na oporezivi promet dobara i usluga i uvoz dobara u BiH iznosi 17%.

Kada se porez obračunava na poresku osnovicu u kojoj je sadržan PDV, PDV se izračunava po preračunatoj stopi. Preračunata stopa se izračunava na sljedeći način:

Preračunata stopa PDV = (stopa PDV x 100) / (100+stopa PDV) = (17 x 100) / (100+17 ) = 14,5299

Postupak registracije poslovnog subjekta u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza definisan je Pravilnikom o registraciji i upisu u jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza („Službeni glasnik BiH“, broj 51/12).

Nakon podnošenja zahtjeva za registraciju (Obrazac ZR1) stiče se osnova za registraciju i upis u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza. Uz zahtjev za registraciju podnose se u kopiji, uz predočenje originala ili ovjerenoj kopiji, sljedeći dokumenti:

  • rješenje/odobrenje nadležnog organa uprave o obavljanju djelatnosti,
  • lična karta podnosioca zahtjeva
  • uvjerenje/potvrda o registraciji od nadležne poreske uprave entiteta (osim fizičkog lica)
  • karton ovjerenih potpisa ovjeren od poslovne banke kod koje je transakcioni račun otvoren (za sve otvorene transakcione račune).

Nakon izvršene kontrole ispunjenosti uslova, Uprava za indirektno oporezivanje podnosiocu zahtjeva dodjeljuje identifikacioni broj koji je jedinstven za svakog obveznika indirektnih poreza i sastoji se od 12 cifara (PIB).

Ukoliko novoosnovani poslovni subjekat (subjekat koji je osnovan u godini u kojoj podnosi zahtjev za registraciju) procijeni da će u tekućoj kalendarskoj godini ostvariti oporezivi promet koji će preći prag PDV-a (50.000,00 KM), subjekat je obavezan, ne kasnije od osam dana prije započinjanja oporezivog poslovanja, podnijeti zahtjev za registraciju s pratećom dokumentacijom i to do 20-og u tekućem mjesecu po isteku mjeseca u kojem je ostvaren oporezivi promet veći od praga PDV-a.

Podnošenje prijave za plaćanje PDV-a i plaćanje poreza – Poreski period za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski mjesec. Obveznik je dužan da obračuna PDV za odgovarajući poreski period na osnovu ukupnog prometa dobara ili usluga iskazanih u fakturama u tom poreskom periodu.

Obveznici PDV-a podnose prijavu i plaćaju PDV na mjesečnom nivou i to od 01. do 10. tekućeg mjeseca za prethodni mjesec. Prijava se nalazi na zvaničnoj internet stranici UIO pod nazivom Prijava P PDV. Obračunati iznos PDV-a koji se upisuje na prijavi zaokružuje se na najbliži najmanji puni iznos (npr. 78,40 ili 78,80 KM se zaokružuje na 78,00 KM).

PDV se uplaćuje na Jedinstveni račun otvoren u Centralnoj banci BiH. Institucija nadležna za obračun i naplatu PDV-a jeste Uprava za indirektno oporezivanje BiH – UIO BiH.

Posebni postupci oporezivanja

Mali preduzetnik – Lice čiji ukupan promet dobara ili usluga u prethodnoj godini ne prelazi ili nije vjerovatno da će preći iznos od 50.000,00 KM, nije poreski obveznik.

Lice koje kao predstavnik domaćinstva obavlja poljoprivrednu ili šumarsku djelatnost, za koju se porez na dohodak plaća u skladu s katastarskim prihodom od poljoprivrednog i šumskog zemljišta, nije obveznik u smislu odredaba ovog zakona ako je ukupan katastarski prihod svih članova domaćinstva niži od 15.000,00 KM.

Poljoprivrednici – Svi poljoprivrednici koji nisu poreski obveznici imaju pravo na paušalnu naknadu za ulazni porez prilikom kupovine poljoprivrednih i šumarskih dobara i usluga koje nastaju kao rezultat djelatnosti na koje se plaća porez na katastarski dohodak od poljoprivrede i šumarstva, pod posebnim uslovima i pod uslovom da su prethodno dobili odobrenje od UIO. Paušalna naknada plaća se poljoprivredniku koji izvrši promet koji uključuje poljoprivredna i šumarska dobra i usluge licima koja se smatraju obveznicima u smislu ovog zakona.

Obveznici kojima poljoprivrednici vrše promet dobara ili usluga obavezni su da paušalnu naknadu dodaju na iznos koji plaćaju za promet dobara ili izvršene usluge.

Obveznici imaju pravo na odbitak paušalnog iznosa kao ulaznog poreza pod uslovima propisanim ovim zakonom.

UIO prije isteka tekuće godine utvrđuje iznos godišnje naknade za narednu godinu. Iznos naknade utvrđuje se tako da se obveznicima prema ovom članu kompenzuje PDV koji su im za promet dobara i usluga obračunali poljoprivrednici.

Dobrovoljna registracija – Poslovni subjekat koji nema obavezu registracije obračunavanja PDV-a (sa godišnjim prometom manjim od 50.000,00 KM) može se dobrovoljno registrovati kao obveznik PDV-a iz određenog razloga (npr. ako želi izvršiti povrat, odnosno odbijanje ulaznog PDV-a koji je nastao u vezi sa oporezivim prometom). Jedina obaveza u tom slučaju je da mora ostati PDV obaveznik u narednih 60 mjeseci (5 godina) dok ostali subjekti (koji su započeli poslovanje kao PDV obveznici) mogu izaći iz PDV sistema čim im promet opadne ispod 50.000,00 KM.

Registracija poslovnog subjekta koji se dobrovoljno registruje kao PDV obveznik se odobrava ako podnosilac zahtjeva može dokazati sljedeće:

  1. da je izvršeno ulaganje u svrhu obavljanja oporezive djelatnosti
  2. da je podnosilac zahtjeva više od 50% oporezivog prometa ostvario sa drugim obveznikom PDV-a i
  3. postojanje drugih okolnosti koje opravdavaju zahtjev.

Ulazni i izlazni PDV
Obračunati PDV koji poslovni subjekat kupuje od dobavljača se naziva ulazni PDV. Ulazni PDV obračunava se na robu ili uslugu koju poslovni subjekat kupuje zarad svog poslovanja, odnosno pomenuta roba ili usluga učestvuje u stvaranju nove vrijednosti odnosno stvaranju nove robe ili usluge.
Poslovni subjekat, koji nabavlja robu ili uslugu koja učestvuje u njegovom poslovanju odnosno učestvuje u stvaranju nove vrijednosti (robe ili usluge koja će se prodavati i na koju će se obračunati izlazni PDV), ima pravo da odbije ulazni PDV prikazan na ulaznoj fakturi, odnosno računu.

Poslovni subjekat odbija ulazni PDV, ali ima obavezu obračunavanja izlaznog PDV-a. Ukoliko postoji razlika u ulaznom i izlaznom PDV-u, vrši se „prebijanje razlike“. Ukoliko je izlazni PDV veći od ulaznog PDV-a, vrši se odbijanje ulaznog PDV-a od izlaznog i plaća se iznos poreza u razlici između obračunatih poreza (izlaznog i ulaznog). Ukoliko je izlazni PDV manji od ulaznog nastaje osnova za povrat PDV-a od strane UIO ili stvaranja „PDV kredita“, odnosno pomenuta suma se prenosi za buduće obračune PDV, te samim tim i za smanjenje budućeg obračuna PDV-a.

Da bi poslovni subjekat ostvario pravo na odbitak PDV-a koji je plaćen kao ulazni porez, mora imati važeći dokaz o zaprimanju od dobavljača oporezivog dobra ili usluge. U svrhu dokaza služi faktura, uvozna carinska deklaracija i drugi slični dokumenti sa propisanim sadržajem.

Povrat ulaznog poreza– Ako je iznos ulaznog poreza u poreskom periodu veći od iznosa izlazne poreske obaveze za isti period, obveznik ima pravo na povrat razlike, a ako obveznik odluči da mu se ne izvrši povrat razlike, ta razlika se priznaje kao poreski kredit. Svaki poreski kredit koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci, vraća se.

Svaki dospjeli povrat, na zahtjev obveznika, vrši se najkasnije u roku od 60 dana po isteku roka za predaju prijave za PDV.

Povrat ulaznog poreza zbog ispravke greške u plaćanju, vrši se u roku od 6 mjeseci nakon što obveznik obavijesti UIO o nastaloj grešci ili nakon što je UIO utvrdi na bilo koji drugi način.

Obveznik čija je osnovna djelatnost izvoz dobara i koji u uzastopnim prijavama za PDV iskazuje iznos ulaznog poreza koji je veći od iznosa njegove izlazne poreske obaveze, ima pravo na povrat u roku od 30 dana od podnošenja prijave za PDV.

Obveznik, koji ne primi razliku u PDV-u u roku, ima pravo na kamatu po stopi propisanoj zakonom kojim se reguliše stopa zatezne kamate, počevši od prvog dana nakon isteka roka od 30 dana od dana podnošenja prijave za PDV.

Ako je obvezniku dospio rok za plaćanje drugih poreza, obveznik prima povrat razlike umanjen za iznos poreskog duga.

Poreske fakture – Svi PDV obveznici su obavezni na izdavanja poreskih faktura na kojima su prikazani posebni podaci vezani za PDV obračun. Ukoliko pored oporezivog prometa, privredni subjekat vrši i promet neoporezivog prometa, dužan je za oporezivi promet izdati fakturu u skladu sa članom 55. Zakona o PDV-u, a ukoliko isporučena dobra ili usluge nisu oporezive PDV-om, na računu je dužan naznačiti član Zakona po kojem se obračun PDV-a ne vrši.

Pod poreskom fakturom smatra se i svaki drugi dokument koji sadrži sve propisane elemente. Poreska faktura izdaje se najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje. Poreska faktura služi kao osnov za utvrđivanje poreske obaveze.

Pored poreske fakture može se izdavati i blagajnički račun za gotovinsko plaćanje. Blagajnički računi mogu se prihvatiti kao osnova za priznavanje ulaznog PDV-a ukoliko ukupni iznos uključivši PDV ne prelazi 100,00 KM. Za iznos blagajničkog računa preko 2.000,00 KM, pored blagajničkog računa mora se izdati poreska faktura. Za iznos preko 100,00 KM izdaje se blagajnički račun, a na zahtjev kupca prodavac izdaje poresku fakturu koju, ukoliko su ispunjeni uslovi za odbijanje ulaznog PDV-a, kupac može koristiti za odbitak ulaznog PDV-a.

Knjiga za obračun PDV-a – Zakonom o PDV-u propisano je da je svaki PDV obveznik obavezan da vodi knjige sa dovoljno podataka koji će omogućiti urednu primjenu PDV-a, uključujući i obračunavanje obaveze PDV-a za svaki period PDV-a i pregled od strane inspekcije UIO.

Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni glasnik BiH”, broj: 93/05, 21/06, 60/06, 06/07, 100/07, 35/08 i 65/10) propisano je da poreski obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve podatke potrebne za tačno, pravilno i blagovremeno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Istim aktom propisano je da su osnova za knjigovodstveno evidentiranje značajnih poreskih događaja, promjena i činjenica odgovarajuće isprave kao što su: obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdati i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu (carinske isprave), isprave o plaćanjima i naplati, kao i sve druge isprave bitne za obračun i plaćanje PDV-a i korištenja prava na odbitak ulaznog poreza.

Potrebni podaci za utvrđivanje i plaćanje PDV-a su podaci o:

  • ukupnom iznosu naknade za isporuke dobara i usluga s PDV-om, iznosu naknade za isporuke dobara i usluga koje su oslobođene od PDV-a,
  • obračunatom PDV-u po izdatim računima za isporučena dobra i izvršene usluge,
  • ukupnom iznosu naknade za primljena dobra i usluge, iznosu naknade za primljena dobra i usluge s PDV-om i iznosu naknade za primljena dobra i usluge bez PDV-a,
  • obračunatom PDV-u po računima za primljena dobra i korištene usluge (ulaznom porezu),
  • obavezi PDV-a za uplatu i uplati PDV-a,
  • potraživanju za povrat ulaznog poreza i njegovoj uplati.

Obveznik PDV-a mora:

  • voditi posebne evidencije, i to: knjigu izlaznih računa (obrazac KIF) i knjigu ulaznih računa (obrazac KUF), ili
  • u poslovnim knjigama i računovodstvenom sistemu uspostaviti račune za:
    – izlazni PDV za isporuke osobama registrovanim za PDV,
    – izlazni PDV za isporuke osobama neregistrovanim za PDV,
    – ulazni PDV,
    – uplate PDV,
    – uvozni PDV i
    – izvoz.

Pravilnikom je propisano koji podaci se unose u knjigu izlaznih faktura (KIF), a koji u knjigu ulaznih računa (KUF).

Prestanak registracije – Uprava za indirektno oprezivanje može na zahtjev obveznika ili po službenoj dužnosti donijeti rješenje o brisanju obveznika. Zahtjev za prestanak registracije je akt slobodne forme uz koji podnosilac upisuje i prilaže:

  • orginalno uvjerenje o registraciji/upisu u Registar;
  • pun naziv obveznika;
  • tačnu adresu obveznika;
  • detaljno objašnjenje razloga prestanka registracije s potrebnom pratećom dokumentacijom.

Uprava može po službenoj dužnosti donijeti rješenje o prestanku registracije za PDV kada se ustanovi da je obveznik za PDV prestao sa poslovanjem, ako je prodao, ustupio ili je izvršio prenos registrovane firme, odnosno poslovnog subjekta, ili nakon završetka postupka stečaja ili postupka likvidacije registrovanog PDV obveznika, kada se ustanovi da je obveznik PDV-a promijenio područje poslovanja, odnosno prestao vršiti promet dobara i usluga koji podliježe oporezivanju PDV-om, a otpočeo obavljati isporuke dobara i usluga oslobođene od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak shodno Zakonu o PDV-u, kada se ustanovi da je obaveza dobrovoljne registracije prestala i da je rok istekao.

Akciznim proizvodima, smatraju se:

  1. naftni derivati;
  2. duvanske prerađevine;
  3. bezalkoholna pića;
  4. alkohol, alkoholna pića i voćna prirodna rakija;
  5. pivo i vino;
  6. kafa.

Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda koji su proizvedeni u BiH kada proizvođač prvi put njima prometuje i/ili uvoz akciznih proizvoda u BiH.

Osnovica akcize određena je:

  • količinom, za akcizne proizvode za koje se akciza plaća po mjernoj jedinici;
  • maloprodajnom cijenom i količinom po mjernoj jedinici za duhanske prerađevine.

Akciza na naftne derivate plaća se po litru derivata na količinu utvrđenu pri temperaturi +15°C i to na:

  • dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM;
  • petrolej (kerozin) 0,30 KM;
  • motorni benzin – bezolovni 0,35 KM;
  • motorni benzin 0,40 KM;
  • lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,30 KM.

Akciza na kafu plaća se za jedan kilogram neto težine kafe i to za:

  • sirovu kafu 1,50 KM;
  • prženu kafu (u zrnu ili mljevena) 3,00 KM;
  • ljuske i opne pržene kafe i ostale proizvode od kafe 3,50 KM.

Ako se kafa stavlja u promet u pakovanjima većim ili manjim od jednog kilograma, akciza se plaća proporcionalno količini u pakovanju.

Na promet alkohola, alkoholnih pića i voćne prirodne rakije akciza se plaća po litru apsolutnog alkohola. Ako se alkohol stavlja u promet u pakovanjima većim ili manjim od jednog litra, akciza se plaća proporcionalno količini apsolutnog alkohola u pakovanju.

Za alkohol, alkoholna pića i voćnu prirodnu rakiju, akciza se plaća po litru apsolutnog alkohola, i to:

  • alkohol 15,00 KM;
  • alkoholna pića 15,00 KM;
  • voćna prirodna rakija 8,00 KM.

Iznosi akcize za bezalkoholna pića, pivo i vina:

  • bezalkoholna pića 0,10 KM;
  • pivo 0,20 KM;
  • vino 0,25 KM.

Na cigarete akciza se plaća, i to:

  • proporcionalna, po stopi od 42% na osnovicu i posebna akciza u iznosu od 7,50 KM na 1.000 cigareta, odnosno 0,15 KM za pakovanje cigareta od 20 komada;
  • za pakovanja različita od navedenog u tački a) ovog stava, akciza se plaća srazmjerno broju komada u pakovanju.
    (2) Akciza na ostale duvanske proizvode plaća se po stopi od 42% na osnovicu.

Proizvođač, odnosno uvoznik dužan je na deklaraciji proizvoda (etiketi) i drugom dokumentu koji prati akcizne proizvode, označiti sirovinski sastav, vrstu, kvalitet i druga svojstva akciznih proizvoda bitna za utvrđivanje poreske obaveze.

Duvanske prerađevine, alkoholna pića, voćna prirodna rakija, kafa i vina koja se stavljaju u promet u pakovanjima predviđenim za prodaju na malo u BiH, moraju biti obilježene akciznim markicama dok alkoholna pića, voćna prirodna rakija i vina, koja sadrže manje od 5% alkohola, ne moraju biti obilježene akciznim markicama.

Zakonom o doprinosima („Službeni glasnik RS“, broj 114/17112/1949/21, 119/21) uređen je sistem obaveznih doprinosa za finansiranje penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, osiguranja od nezaposlenosti i dječije zaštite u Republici Srpskoj.

Sredstva za finansiranje penzijskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja, osiguranja od nezaposlenosti i dječije zaštite obezbjeđuju se putem doprinosa i to:

  • doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje,
  • doprinosa za zdravstveno osiguranje,
  • doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i
  • doprinosa za dječiju zaštitu.

SREDSTVA IZ DOPRINOSA predstavljaju prihod:

  • Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske,
  • Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske,
  • Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i
  • Javnog fonda za dječiju zaštitu Republike Srpske.

OBVEZNIK DOPRINOSA je fizičko lice – rezident Republike:

  • koje je zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica rezidenta Republike ili pravnog ili fizičkog lica sa sjedištem u drugom entitetu, distriktu ili državi, republičkom organu, organu jedinice lokalne samouprave, javnoj ustanovi ili drugoj organizaciji u Republici, lice zaposleno u zajedničkim organima BiH i Brčko Distriktu BiH sa prebivalištem u Republici, kao i lice zaposleno u Brčko Distriktu sa prebivalištem u Brčko Distriktu ako je prijavljeno u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa;
  • koje je izabrano ili imenovano na javnu ili drugu dužnost i obavljanjem te dužnosti ostvaruje platu i druga primanja koja imaju karakter ličnih primanja;
  • koje je na teritoriji Republike zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica – nerezidenta Republike, međunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno;
  • koje je od strane pravnog ili fizičkog lica – rezidenta Republike kod kojeg je zaposleno upućeno na rad ili stručno usavršavanje u inostranstvo, ako nije obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno ili ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno;
  • koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog poslodavca, ako nije obavezno osigurano kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja;
  • vlasnik ili suvlasnik radnje ili drugog oblika obavljanja preduzetničke djelatnosti, lice koje samostalno, u vidu zanimanja, obavlja profesionalnu djelatnost, član privrednog društva ili druge organizacije koji po tom osnovu prima naknadu, član organa upravljanja ili organa nadzora koji za svoj rad prima naknadu;
  • korisnik penzije i prava na novčanu naknadu u vezi sa prekvalifikacijom i dokvalifikacijom i zapošljavanjem, koje je ovo pravo ostvarilo prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju;
  • lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost, koje je osiguranik u skladu sa zakonom kojim se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva;
  • učenik i student za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme stručne prakse kod poslodavca;
  • lice koje u skladu sa propisima iz oblasti radnih odnosa obavlja privremene ili povremene poslove;
  • lice za vrijeme obavljanja poslova kod poslodavca, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), u skladu sa propisima iz oblasti radnih odnosa;
  • lice koje ostvaruje prihod po osnovu ugovora o djelu;
  • lice sa teškoćama u razvoju, za vrijeme stručnog osposobljavanja, nakon završene osnovne škole;
  • lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost i upisano je u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac nekomercijalnog gazdinstva.

OSNOVICA DOPRINOSA je:

  • lično primanje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak koje podliježe plaćanju poreza na dohodak,
  • lično primanje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak koje podliježe plaćanju poreza na dohodak vlasnika ili suvlasnika radnje ili drugog oblika obavljanja preduzetničke djelatnosti, lice koje samostalno, u vidu zanimanja, obavlja profesionalnu djelatnost, člana privrednog društva ili druge organizacije koji po tom osnovu prima naknadu, člana organa upravljanja ili organa nadzora koji za svoj rad prima naknadu,
  • bruto prihodi obveznika na koje se plaća porez na dohodak,
  • za lica koja se bave poljoprivrednom djelatnošću, a koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava:
  • 30% prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu, a prema podatku Republičkog zavoda za statistiku objavljenom u “Službenom glasniku Republike Srpske”, za lica koja se bave poljoprivrednom djelatnošću i koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosioci komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, a nisu istovremeno osigurana po osnovu ličnog primanja,
  • 20% za lica koja se bave poljoprivrednom djelatnošću i koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosioci nekomercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, a nisu istovremeno osigurana po osnovu ličnog primanja.
  • prosječna bruto plata u Republici za prethodni mjesec, a prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku objavljenom u “Službenom glasniku Republike Srpske” za lice koje je od poslodavca kod kojeg je zaposleno upućeno na rad u inostranstvo, ako nije obavezno osigurano po propisima države u koju je upućeno ili ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno i
  • 50% prosječne bruto plate u Republici za prethodni mjesec, a prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku objavljenom u “Službenom glasniku Republike Srpske”, srazmjerno vremenu provedenom pod okolnostima koje su dovele do osiguranja za učenike i studente za vrijeme praktične nastave kod poslodavca, lice koje obavlja poslove kod poslodavca, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

 

Osnovica doprinosa za zaposlene u oblasti proizvodnje tekstila, odjeće, kože i proizvoda od kože, u skladu sa klasifikacijom djelatnosti Republike, iznosi 25% prosječne mjesečne bruto plate u Republici, prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku objavljenom u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

 

Osnovica doprinosa  za lica koja samostalno obavljaju privrednu djelatnost iznosi najmanje 60% prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu, a prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku, objavljenom u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

 

Za lica koja samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost osnovica doprinosa  je najmanje u visini prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu, a prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku, objavljenom u „Službenom glasniku Republike Srpske“.

 

Osnovica doprinosa za lica koja su dobrovoljni osiguranici, u skladu sa propisima kojima se uređuje penzijsko i invalidsko osiguranje, iznosi najmanje 60% prosječne bruto plate u Republici za prethodnu godinu, a prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku objavljenom u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

Prosječna bruto plata prema posljednjem podatku Republičkog zavoda za statistiku, objavljenom u “Službenom glasniku Republike Srpske”, podrazumijeva prosječnu bruto platu koja je objavljena u “Službenom glasniku Republike Srpske”, u trenutku isplate plaćanja doprinosa.

Na prihode koji su oslobođeni plaćanja poreza na osnovu Zakona o porezu na dohodak NE PLAĆAJU SE DOPRINOSI.

STOPE DOPRINOSA NA OSNOVICU iznose:

  • za penzijsko i invalidsko osiguranje 18,5%, (stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za učenike i studente za vrijeme dok obavljaju praktičnu nastavu, odnosno za vrijeme stručne prakse kod poslodavca i za lica koja obavljaju poslove kod poslodavca, bez zasnivanja radnog odnosa – volonterski rad iznosi 4,5%.),
  • za zdravstveno osiguranje 10,2%,
  • za osiguranje od nezaposlenosti 0,6% i
  • za dječiju zaštitu 1,7%.

Na isplaćene penzije plaća se doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 1%.

Stope doprinosa za obveznike nosioce porodičnih poljoprivrednih gazdinstava koji su istovremeno obavezno osigurani po osnovu ličnog primanja iznose:

  • za zdravstveno osiguranje 2% od ličnog primanja za nosioce komericijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava i 1% od ličnog primanja za nosioce nekomercijalnih poljoprivrednih gazdinstava,
  • za penzijsko i invalidsko osiguranje 2% od ličnog primanja za nosioce komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava

 

UPLATILAC DOPRINOSA je:

  • isplatilac prihoda koji predstavlja osnov za plaćanje doprinosa,
  • obveznik lično ili poslodavac, za obveznika koji je zaposlen kod nerezidenta Republike, odnosno kod poslodavca sa sjedištem na području drugog entiteta, distrikta ili države,
  • lično, lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost i koje je upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac poljoprivrednog gazdinstva, kao i lice koje obavlja poljoprivrednu djelatnost, a nije upisano u Registar poljoprivrednih gazdinstava,
  • obrazovna ustanova koja organizuje praktičnu nastavu za učenike i studente za vrijeme praktične nastave, odnosno za vrijeme stručne prakse kod poslodavca,
  • organizacija za zapošljavanje koja je uputila osiguranika na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju za nezaposleno lice za vrijeme prekvalifikacije ili dokvalifikacije, na koju je upućeno od organizacije za zapošljavanje,
  • poslodavac koji je angažovao lice za obavljanje privremenih ili povremenih poslova,
  • poslodavac za osiguranika volontera kod kojeg volontira bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), u skladu sa propisima iz oblasti radnih odnosa,
  • poslodavac koji je angažovao lice po osnovu ugovora o djelu,
  • organizacija, odnosno poslodavac kod koga se osposobljava dijete sa teškoćama u razvoju, za vrijeme stručnog osposobljavanja, nakon završetka osnovne škole,

Uplatioci doprinosa dužni su da, najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec, dostave obračun doprinosa Poreskoj upravi Republike Srpske.

Obračun doprinosa na propisanu osnovicu iskazuje se na dodatnom listu DL6-Posebne uplate doprinosa, koji se podnosi uz Obrazac 1002 za doprinose, do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, a plaća se najkasnije u roku od dva mjeseca od isteka mjeseca za koji se doprinosi obračunavaju, s tim da se za preduzetnika unosi tip uplate „46“.

Ukoliko preduzetnik obavlja djelatnost sezonski, plaća doprinose samo za period obavljanja djelatnosti.

Preduzetnik nema obavezu da sebi isplaćuje neto iznos ličnog primanja, ali ima obavezu plaćanja doprinosa.

Preduzetnik je obavezan da sebe i radnika prijavi u Jedinstveni sistem naplate doprinosa (JSND), a koji vodi Poreska uprava – Obrazac PD 3100.

Preduzetnik podnosi svaki mjesec prijavu za porez po odbitku – Obrazac 1002 za doprinose i za porez na lična primanja. U prijavi prema Obrascu 1002 određena je vrsta prihoda 712199 za doprinose, a za porez na lična primanja određena je vrsta prihoda 713113. Uplata se vrši na račun javnih prihoda Republike Srpske.

Obrazac se dostavlja u Poresku upravu najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec za isplatu doprinosa, a za uplatu poreza na lična primanja (ukoliko se isplaćuje), dostavlja se do 10-og u mjesecu za lična primanja isplaćena u prethodnom mjesecu.

Rok za prijavu u Jedinstveni sistem naplate doprinosa je 8 dana od dana upisa u odgovarajući registar.

Doprinos za rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje invalida regulisan je  Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida („Sl. gl. RS“, br. 37/12, 82/15). Prema istom, svaki poslodavac koji ne zapošljava bar jedno lice sa statusom invalida na šesnaest (16) zaposlenih, obavezan je plaćati doprinos za rehabilitaciju, osposobljavanje i zapošljavanje invalida u visini od 0,1% od svakog isplaćenog bruto dohotka. Obaveza se odnosi i na poslodavce koji zapošljavaju manje od 16 radnika. Doprinos se uplaćuje na račun Javnih prihoda Republike.

Lice za koje se podrazumijeva da ima status invalida u skladu sa pomenutim zakonom je lice:

  • koje je ostvarilo pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica u skladu sa propisima o socijalnoj zaštiti,
  • sa smanjenom radnom sposobnošću, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju,
  • sa invaliditetom u skladu sa propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata i
  • sa invaliditetom, starije od 21 godinu, koje pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili rad ne može ostvariti prema prethodnim tačkama.

Uplatilac posebnog doprinosa prijavljuje i uplaćuje Poreskoj upravi Republike Srpske obračunati iznos posebnog doprinosa do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec na Obrascu 1002 DL6 mjesečne prijave sa određenom vrstom prihoda 712171.

Poseban doprinos za solidarnost predstavlja prihod Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske i uplaćuje se na račun javnih prihoda Republike Srpske.

Zakon o doprinosima („Sl. gl. RS“, broj  114/17, 112/19, 49/21, 119/21)

Zakon o porezu na dohodak („Sl. gl. RS“, broj  60/15, 66/18, 105/19, 123/20, 49/21, 119/21)

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju invalida

Pravilnik o uslovima, načinu obavještavanja, obračunavanja i uplate doprinosa („Sl. gl. RS“, broj 68/18, 6/20, 70/21)