INTELEKTUALNA SVOJINA
Intelektualna svojina je veoma značajno sredstvo ekonomskog razvoja u savremenim uslovima poslovanja gdje je neophodna adekvatna pravna zaštita. U stvaranju intelektualnih dobara angažuje se najkreativniji ljudski potencijal i ulažu se ogromna finansijska sredstva. Zbog toga je intelektualna svojina jedna od najskupljih roba na svjetskom tržištu što najbolje pokazuju podaci o prihodima koji se ostavruju od iskorištavanja intelektualne svojine.
Pojam intelektualne svojine odnosi se na tvorevine uma kao što su pronalasci, književna i umjetnička djela, simboli, nazivi, slike, te dizajn koji se koristi u industriji. Pravo intelektualne svojine dijeli se u dvije grupe:
- pravo industrijske svojine koja obuhvata pronalaske (patente), žigove, industrijski dizajn, oznake geografskog porijekla, topografije integrisanog kola, pravo suzbijanja nelojalne konkurencije, poslovnu tajnu i biljne sorte;
- autorsko pravo koje obuhvata književna i umjetnička djela kao što su romani, pjesme, pozorišni komadi, filmovi, muzička djela, umjetnička djela kao što su crteži, slike, fotografije i skulpture, te arhitektonski dizajn. Prava srodna autorskom pravu obuhvataju prava izvođača na njihova izvođenja, proizvođača fonograma na njihove snimke i radio-difuznih organizacija na njihove radijske i televizijske programe.
Prava intelektualne svojine daju malim i srednjim preduzećima značajan nivo ekskluzivnosti proizvoda i usluga. Današnja preduzeća da bi opstala na tržištu, moraju biti fokusirana na stvaranje znanja, transfer tehnologija, zaštitu i iskorišćavanje nematerijalne intelektualne svojine, odnosno intelektualnog kapitala. Efikasno upravljanje intelektualnom svojinom podrazumijeva pristup MSP toj oblasti kao strateškoj investiciji.
ZAŠTITA INTELEKTUALNE SVOJINE
Prava intelektualne svojine poslodavaca i njihovih zaposlenih zaštićena su zakonom i kroz međunarodne ugovore. Zakoni i podzakonski akti kojima se u Bosni i Hercegovini reguliše oblast intelektualne svojine mogu se pronaći na sajtu Instituta za intelektualno vlasništvo. Institut za intelektualno vlasništvo vodi upravni postupak za sticanje, održavanje, promet i prestanak prava industrijske svojine i vodi postupak za međunarodno registrovanje prava industrijske svojine na osnovu međunarodnih konvencija.
Institut, takođe, obavlja poslove u oblasti autorskog i srodnih prava koja se odnose na prava autorā na djelima iz područja književnosti, nauke, umjetnosti, prava umjetnika izvođača, proizvođača fonograma, prava organizacija za radio-difuziju, prava proizvođača videograma i baza podataka.
Postupak za sticanje, održavanje, evidenciju prometa i prestanak prava intelektualne svojine vodi Institut. Institut u elektronskoj formi vodi i odgovarajuće registre u vezi sa pravima intelektualne svojine kao što su Registar žiga, Registar industrijskog dizajna i sl. Postupak za ostvarivanje prava intelektualne svojine pokreće se podnošenjem prijave za priznanje nekog prava intelektualne svojine, na odgovarajućem obrascu koji se može naći na veb stranici Instituta. Uz zahtjev potrebno je priložiti i odgovarajuću dokumentaciju i dokaz o uplati pratećih troškova.